Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da je predsjednik Rusije Vladimir Putin tražio pomoć Turske u uklanjanju ekstremista Fronta fatah al-Šama, nekadašnjeg Nusra fronta, iz Alepa Erdogan je rekao da s Putinom juče razgovarao, prije nego što je Rusija objavila privremeni prekid vazdušnih napada.
On je rekao da su razgovarali o sporazuma o saradnji u uklanjanju “Nusra fronta iz Alepa i obezbjeđivanju mira za stanovnike Alepa”. Turski predsjednik je upozorio na mogućnost priliva najmanje milion ljudi u Tursku u slučaju kretanja stanovništva iz Alepa.
“Ne možemo da platimo tu cijenu. Oni koji podstiču to, moraju sesti i razgovarati s Turskom”, rekao je Erdogan. Erdogan: Turska kvari planove o promjeni vjerske ravnoteže u Mosulu Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da “pojedine snage” pokušavaju da drže Tursku dalje od operacija oslobađanja Mosula, jer je njegova zemlja pokvarila planove o promjeni vjerske ravnoteže u regionu
. On je u obraćanju lokalnim zvaničnicima u Ankari rekao da je “scenario za Mosul rasplamsavanje vjerskih sukoba” i dodao da je Turska odlučna da bude dio operacije kako bi sačuvala svoju stabilnost.
“Naša pozicija nema veze sa kršenjem suvereniteta Iraka niti bilo kojom posljednjom namjerom.
Mi želimo da budemo prisutni gdje god je potrebno da bi smo sačuvali svoju slobodu i budućnost, a u ovom trenutku to mjesto je Mosul i bićemo u Mosulu”, naveo je Erdogan.
Turski predsjednik takođe je ponovio da su se SAD složile sa učešćem turske avijacije u međunarodnoj vojnoj koaliciji pod vođstvom američkih snaga i dodao da se radi na jačem uključivanju Turske u akcije koalicije. Erdogan je dodao da je njegova zemlja prihvatila 300.000 izbjeglica iz Iraka i upozorila iračku vladu da ne rizikuje da “izgubi tursko prijateljstvo”.
“Nikada nećete naći takvog prijatelja. Ako pogazite to prijateljstvo, vi gubite”, poručio je Erdogan. Erdogan planira promjenu Ustava Tri mjeseca poslije neuspjelog puča u Turskoj, predsjednik Redžep Tajip Erdogan planira reformu Ustava prema kojoj bi imao šira ovlašćenja kao predsjednik jer je ta funkcija do njegovog dolaska na vlasti 2014. godine bila pretežno ceremonijalnog karaktera. Premijer Turske Binali Jildirim nedavno je rekao da će uskoro biti raspisan referendum o uvođenju “predsjedničkog sistema” u zemlji.
Takva mjera bi mogla da izazove turbulencije i da utiče na tursku privredu koja je već oslabljenja zbog bezbjednosne i političke nestabilnosti i sve većih tenzija u društvu, ocijenili su stručnjaci. Turski političari smatraju da bi ustavna reforma garantovala stabilnost zemlje. Od dolaska na funkciju predsjednika poslije 12 godina premijerske uloge, Erdogan želi da ima svu vlast u rukama uvođenjem predsjedničkog sistema vladanja, dok je Turska parlamentna država. Među reformama koje pominju turski mediji, predsjednik bi mogao da bude član stranke i iznad svih političkih institucija. Šef države bi mogao da ima i direktnu vlast nad ministrima, što je uloga predsjednika vlade.
Vladi je neophodna podrška 330 od 550 poslanika u parlamentu da bi se raspisao referendum. Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) ima 317 poslanika što je nedovoljno za referendum, ali su neke stranke najavile svoju podršku. Među njima je Partija nacionalističke akcije (MHP) čiji je lider rekao da se ne protivi referendumu.
Ta stranka ima 40 poslanika, što bi bilo dovoljno da parlament odobri održvanje glasanja za ustavne reforme.
