Nova pravila zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje od 2023. do 2027. nametnula su poljoprivrednicima niz pravila usmjerenih na zaštitu prirode i bioraznolikosti bez kojih ne mogu dobiti subvencije iz evropskog budžeta.
Novim prijedlogom sada se želi ublažiti neke od tih uslova, a neke i ukinuti. O prijedlozima će vrlo brzo raspravljati Vijeće za poljoprivredu, na svom sljedećem sastanku 26. marta. Promjenu pravila moraju odobriti Vijeće, odnosno države članice i Evropski parlament.
“Cilj je dodatno olakšati administrativni teret, omogućiti poljoprivrednicima i državama članicama više fleksibilnosti u ispunjavanju određenih uslova, a da se pritom ne smanjuju ekološke ambicije. Šaljemo jasnu poruku da se poljoprivredna politika prilagođava promjenjivoj stvarnosti dok ostaje usredotočena na ključni prioritet zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Komisija, između ostaloga, predlaže da se privrede manje od 10 hektara izuzmu od kontrola i kažnjavanja u pogledu ekoloških uslova. Oko 65 posto korisnika evropske poljoprivredne politike ima manje od 10 hektara, ali na njih otpada samo 9,6 posto ukupne obradive površine u EU-u.
Jedan od uslova protiv kojeg su se poljoprivrednici najviše bunili bio je da se najmanje četiri posto obradivog zemljišta ostavi neobrađenim ili kao neproduktivne površine (živice, šumarci, ribnjaci itd.). Prema novim prijedlozima to više neće biti obvezno, znači neće biti kažnjavanja onih koji ne ispunjavaju taj uslov, ali će se zauzvrat poticati oni koji ga ispunjavaju.
Također se mijenja obveza da se na 35 posto obradive površine zasadi kultura različita od one iz prethodne godine. Sada bi se, po novom prijedlogu, to moglo zamijeniti diversifikacijom usjeva na toj površini.
