Europska komisija je, uz već poznate i neispunjene zadatke domaćim vlastima, dala i jedan novi uslov za prihvatanje Plana rasta za BiH: usklađivanje viznog režima
Otkako je prvi put objavljeno da će Europska unija za Zapadni Balkan dati 6 milijardi eura u okviru Plana rasta, za Bosnu i Hercegovinu je to značilo ispunjavanje 113 uslova za dobijanje milijarde i 85 miliona eura namijenjenih raznovrsnim projektima. Vlasti naše zemlje mjesecima su obavještavale javnost da je od traženih 113 uslova, usaglašeno 110, a da su sporna tri. Nije bilo nikakvog konsenzusa ni naznaka političkog dogovora oko pitanja Ustavnog suda, entitetskog veta i jedinstvenog broja za hitne slučajeve.
U međuvremenu, jedinstveni broj za hitne slučajeve se nekako riješio, ali to i dalje nije značilo da će nam Europa progledati kroz prste i dostaviti prvu tranšu od 70 miliona eura.
https://youtu.be/TOEmAY6t7P4
Balkan neće čekati BiH
Štaviše, iz generalnih uslova za ulazak u Europsku uniju preko noći je uslov usklađivanja viznog režima BiH s onim u Europskoj uniji postao glavni za dobijanje europskog novca.
Iz Europske komisije su kazali zašto nije prihvatljiv Plan rasta BiH, odnosno koje obaveze nisu ispunjene. Sve je komentirao generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman, koji je rekao da postoje tri ključna problema koja trebaju biti uključena u dokument koji treba biti dostavljen Bruxellesu. Kopman je kazao da je riječ o usklađivanju viznog programa BiH s EU, rješavanju pitanja koja se tiču Ustavnog suda BiH i uklanjanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć BiH.
– Očekujem dalje pregovore nakon okončanja lokalnih izbora. Druge zemlje Zapadnog Balkana neće čekati na BiH. Dokumenti drugih zemalja su usaglašeni, nalaze se u Bruxellesu, a zeleno svjetlo za pristup novcu bi trebale dobiti sredinom oktobra, naveo je Kopman.
Novi uslov usklađivanje viznog režima mogao bi biti novi kamen spoticanja i nova prepreka na putu do Europe i europskog novca. Naime, za državljane Turske, Kine, Rusije, Azerbejdžana, Omana, Katara, Kuvajta i Saudijske Arabije obvezno je posjedovanje viza za ulazak u EU, te se od BiH očekuje osiguranje napretka u usklađivanju vizne politike s politikom EU. Po nedavnim izjavama pojedinih ministara iz Vijeća ministara, ukidanje viza za državljane pojedinih zemalja za koje se u EU traži viza, barem što se tiče BiH, čini se da neće ići lako.
– Ne očekujte od mene da kažem da ćemo uvesti vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj, rekao je prije nekoliko sedmica državni ministar sigurnosti Nenad Nešić za Radio Slobodna Europa.
I ministar Elmedin Konaković imao je sličan stav, a u intervjuu za N1 BiH objasnio je zašto su neke stvari urađene suprotno pravilima EU.
– Traže uvođenje viza građanima Turske, Rusije… Ne možemo ih poslušati, Turska je prijatelj BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da političari iz Republike Srpske dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima. Nije objektivno, naveo je Konaković.
Rekao je i kako su za Saudijsku Arabiju “gunđali i naružili ga”, ali da je dužnosnicima Zapada objasnio kako navedene mjere ugrožavaju bh. turizam.
– Pokazali smo da su se za 130 posto povećali dolasci ljudi iz Saudijske Arabije u BiH, te tako i utjecaj na ekonomiju. Razumjeli su da BiH ima specifičnosti. Uvažavamo ih, prihvaćamo, oni su naši prijatelji, ali razumiju da nećemo slijepo poslušati bilo koga prije interesa BiH i naših građana, rekao je Konaković.
Član zajedničke Komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Branislav Borenović kaže da kao država moramo biti jasni želimo li u Europsku uniju ili ne.
– Mi moramo prvo da razjasnimo sami sa sobom, da li mi hoćemo da idemo u Evropsku uniju. Ako hoćemo i ako je to naš strateški cilj, a koliko čujemo sve političke partije ponavljaju da jeste i da BiH treba da bude dio velike evropske porodice, da budemo dio EU, onda moramo biti svjesni da postoje određena pravila i da moramo usklađivati i naša zakonodavstva i naše pravne propise i sa evropskom bezbjednosnom spoljnom politikom. Ne možete malo ići u Evropu i da birate ono što vam odgovara, a da neki dio ostane po strani. Bruxelles ima jasna pravila, jasne procedure i standarde. Ili ćemo se njih pridržavati ili ćemo stalno tražiti izgovor zašto ne koristimo sredstva, zašto nema grantova, zašto smo zadnji u tom evropskom vozu prema Bruxellesu. Ili ćemo se pridržavati svih standarda koji važe u EU, što znači i pravila vezana za viznu liberalizaciju, ili ćemo biti u nekom vakuumu, naveo je Borenović.
Angažman eksperata
Usklađivanje viznog režima sa EU propisima nije jednostavan zadatak. Iz Službe za poslove sa strancima BiH za Oslobođenje kažu da je potrebno detaljno napraviti upoređivanje propisa BiH sa onim EU i uočiti odstupanja.
– Radna grupa u okviru ovog projekta na sastanku 17. 9. 2024. godine je konstatovala da je neophodno uraditi analizu postojećeg stanja u BiH, tj. analiziranje zakona (Zakona o strancima, Pravilnika o vizama i dr), drugih propisa i procedura koje obuhvataju ovu oblast, te uvidjeti koliki je nivo usklađenosti sa EU direktivama i nakon stručne analize utvrditi nedostatke BiH u odnosu na zakone, propise i procedure unutar EU. Konstatovano je da je to veoma važno u smislu efikasne implementacije projekta. Načelni prijedlog je da grupu čine četiri eksperta koja će biti imenovana od svake relevantne institucije. Prijedlog Službe za poslove sa strancima je da se o imenovanjima mora detaljno voditi računa, odnosno delegirati lica sa relevantnim referencama za obavljanje ovih poslova i zadataka iz Službe, tj. postojanje mogućnosti angažovanja eksperata iz svake institucije (MSPBiH, MBBiH, SPSBiH, GPBiH), naveli su iz Službe.
Podsjetimo, od šest zemalja Zapadnog Balkana koje su obuhvaćene Planom rasta, odnosno financijskom injekcijom iz Europske unije za jačanje privrede, jedino Bosna i Hercegovina nije ispunila tražene uslove za dobijanje novca.
