Kurs evropske valute prema dolaru skliznuo je na najniži nivo u posljednjih 20 godina jer privredi Eurozone prijeti recesija. Istovremeno vrijednost dolara u istom periodu dostigla je najvišu vrijednost, piše Biznisinfo.ba.
Neizvjesnost izazvana sukobom u Ukrajini, porast cijena proizvoda i pogoršanje problema u lancu nabavke negativno se odražavaju na ekonomsku perspektivu. Istovremeno, inflatorni rizici su se povećali. Sve to dovelo je do promjena i u kursevima stranih valuta.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle nedjelje 1,5 posto, na otprilike 107,00 bodova, a u jednom je trenutku dostigao i 107,79 bodova, novu najvišu vrijednost u 20 godina, prenosi Indeks.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 2,2 posto, pa je cijena evra skliznula na 1,0185 dolara, a u jednom je trenutku zaronila na 1,0072 dolara, novu najnižu vrijednost u 20 godina. Kurs dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 0,6 posto, na 136,10 jena.
Zašto raste vrijednost dolara?
Dolarov indeks porastao je za više od 1 posto drugu nedjelju zaredom, što se ponajviše pripisuje agresivnom povećanju kamatnih stopa američke centralne banke. Prošle nedjelje je objavljen zapisnik s junske sjednice Feda, na kojoj su kamate povećane za 0,75 postotnih bodova.
Zapisnik je pokazao da se čelnici centralne banke slažu da bi na sjednici u julu trebalo dodatno povećati ključne kamate za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova, s obzirom na to da se inflacija u SAD kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina, iznad 8,5 posto.
Na tržištu novca sada se procjenjuje da će ključna kamata u martu iduće godine dostići vrhunac od 3,44 posto, dok se nedavno procjenjivalo da bi do maja mogla biti četiri posto. Trenutno se kreće na 1,58 posto.
Euro i dolar su skoro izjednačeni. Ovo nije zabilježeno već 20 godina
Prvi put u 20 godina tečaj između eura i američkog dolara gotovo je isti. Euro se danas ujutro kretao oko 1.007 dolara, što je pad od gotovo 15% od početka godine. Razlozi? Strahovi potaknuti visokom inflacijom i neizvjesnošću opskrbe energijom uzrokovanom ruskom invazijom na Ukrajinu, piše CNN Business, prenosi Index.hr.
Evropska unija, koja je prije rata otprilike 40% svog plina dobivala ruskim plinovodima, pokušava smanjiti ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Istovremeno, Rusija je smanjila opskrbu plinom nekim zemljama Evropske unije i nedavno je smanjila protok plinovoda Sjeverni tok prema Njemačkoj za 60%.
Energetska kriza dolazi usporedo s gospodarskim usporavanjem, što dovodi u pitanje može li Evropska središnja banka adekvatno pooštriti politiku kako bi smanjila inflaciju. ECB je najavio da će ovog mjeseca povisiti kamatne stope prvi put od 2011., budući da stopa inflacije u eurozoni iznosi 8.6 posto.
Niz agresivnih povećanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka, uključujući Fed, zajedno s usporavanjem gospodarskog rasta nastavit će pritisak na euro dok će ulagače usmjeravati prema američkom dolaru kao sigurnom utočištu, kažu analitičari.
“Situacija bi mogla postati još ekstremnija ako Evropa i SAD uđu u recesiju”, upozorio je analitičar George Saravelos. “To je dobra vijest za Amerikance koji planiraju posjetiti Evropu ovog ljeta, ali bi mogla biti loša vijest za globalnu ekonomsku stabilnost”, dodao je.
