Građanima EU-a, za koje se sumnja da su počinioci ratnih zločina, može se uskratiti pravo nastanjivanja u nekoj drugoj zemlji Unije, odlučio je Europski sud pravde. Povod je bio slučaj jednog hrvatskog državljana, piše DW.
Svojom presudom je Europski sud pravde u Luxemburgu potvrdio ranije presude dva suda u Nizozemskoj i Belgiji. U prvom slučaju radi se o osobi K. koja ima hrvatsko i bosansko-hercegovačko državljanstvo. Nju je jedan nizozemski sud proglasio nepoželjnom zbog postojanja “ozbiljnih razloga za sumnju” da je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini počinila ratne zločine.
Kako se navodi u obrazloženju presude Europskog suda pravde, nizozemske vlasti su K.-u uskratile pravo boravka i naseljavanja u Nizozemskoj s obrazloženjem da je tokom rata u BiH bio pripadnik jedne specijalne jedinice koja je sudjelovala u ratnim zločinima. U interesu zaštite identiteta osobe o kojoj se radi, sud ne navodi gdje se točno K. tokom rata borio, ali se navodi kako je “nedvojbeno da je K. bio pripadnik jedinice bosanske vojske između travnja 1992. i veljače 1994.”, te da je potom “iz te vojske dezertirao”.
Treba štiti žrtve
U siječnju 2001. je K. zajedno sa suprugom i tada maloljetnim sinom, stigao u Nizozemsku i od tada bez prekida boravi u zemlji. 2006. rođeno im je drugo dijete. Odmah po dolasku K. je zatražio azil, no taj je zahtjev odbijen. Nekoliko godina kasnije podnešen je drugi zahtjev za dodijelom azila, no i taj je odbijen i istovremeno mu je izrečena zabrana boravka u zemlji. Nakon pristupanja Hrvatske EU K. je tražio dozvolu boravka na temelju prava na slobodu kretanja za državljane EU, no i taj je zahtijev odbijen, s obrazloženjem da se radi o osobi za koju se opravdano smatra kako je “znao za činjenje ratnih zločina te da je u njima i sam sudjelovao”.
Nizozemsko pravosuđe smatra kako je potrebno poduzeti mjere zaštite javnog poretka i javne sigurnosti, te mjere kako bi se spriječilo da nizozemski državljani stupe u kontakt s osobama koje se u svojoj zemlji podrijetla terete za teška kaznena djela. “Posebno treba spriječiti mogućnost, da žrtve odnosno članovi obitelji žrtava dijela koja se K-u stavljaju na teret, susretnu K.-a negdje u Nizozemskoj”, navodi se u obrazloženju presude.
Negiranje vrijednosti EU
Pri donošenju odluke o uskraćivanju prava na boravak u zemlji, nije ključno da li određena osoba u toj zemlji već boravi i koliko dugo. To međutim, naglašava Europski sud pravde, ne znače da pravosuđe neke zemlje može donositi proizvoljne odluke bez opravdanih razloga i argumenata ili se pozivati na neki oblik automatizma. Svaki se slučaj naime mora promatrati kao jedinstven i mora biti tretiran kao konkretni i pojedinačni slučaj. Za svaku se osobu mora točno utvrditi da li postoji opasnost za javni red i mir, jednako kao što se mora utvrditi za koje ratne zločine postoje opravdane sumnje. Kao razlog uskraćivanja prava na boravak može služiti “ponašanje osobe koje pokazuje, kako postoji stav suprotan temeljnim vrijednostima EU kao što su poštivanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.”
U drugom slučaju radilo se o jednom afganistanskom državljanu, koji je tražio pravo boravka u Belgiji, budući da njegova kćer ima EU-državljanstvo. I njega se sumnjiči da je u Afganistanu sudjelovao u ratnim zločinima, zbog čega mu je belgijski sud uskratio to pravo.
Nakon ove presude Europskog suda pravde nadležni sudovi u Nizozemskoj i Belgiji moraju donijeti konačne presude što će sa osobama o kojima se radi, te s njihovim obiteljima, dalje biti.
