Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta izglasao je u utorak prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine u kojem se traži da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.
Evropski parlament “poziva da se zadrži reformski zamah kako bi se BiH pretvorila u učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava, jamstvima za jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana; žali zbog toga što su zajednički reformski napori i dalje često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj”, kaže se u prijedlogu rezolucije koji se sada šalje na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta i koji će o tome raspravljati i glasovati u februaru ili martu.
Za prijedlog rezolucije glasovalo je 45 članova Odbora, 11 ih je bilo protiv, a tri suzdržana.
Na izvorni nacrt izvješća, koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za BiH, rumunjski demokršćanin Dan Preda, zastupnici su podnijeli 288 amandmana.
Izvjestitelj Preda uspio je s predstavnicima s predstavnicima najvažnijih političkih skupina dogovoriti 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od ukupnih 288 amandmana.
Prihvaćeni kompromisni amandmani uključili su veći dio amandmana hrvatskih zastupnika, koji se, između ostaloga odnose, na načela federalizma, decentralizacije legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Dio zastupnika iz pojedinih političkih klubova, poput dijela zelenih i socijalista, protivio se uvrštavanju načela federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da više treba naglašavati građanske elemente, a manje etničke jer to vodi u daljnje podjele.
“BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucionalni uvjeti”, kaže se u prihvaćenom tekstu i poziva “sve političke čelnike da rade na uvođenju potrebnih promjena, uključujući reformu izbornog zakona i uzimajući u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, uključujući načelo federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti”, kaže se u tekstu.
U tekstu se kao neprihvatljivi osuđuju pokušaji Republike Srpske da uspostavi paralelne kanale komunikacije, usvajanjem odredbe o izravnom izvještavanju Komisije, i referendum o proglašenju Dana Republike Srpske, što predstavlja “ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava”.
Snažno se osuđuje odluka parlamenta RS-a iz listopada prošle godine o dodjeli zahvalnica bivšim vođama toga entiteta osuđenim za ratne zločine.
Priznanja su dodijeljena Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić i posthumno Nikoli Koljeviću.
Zastupnici također traže hitnu provedbu odluke Ustavnog suda, kojom se traži promjene izbornih pravila kako bi se napokon omogućili izbori u Mostaru, gdje izbora nije bilo već šest godina. Osuđuje se incidenti i nasilje zabilježeno na lokalnim izborima u listopadu prošle godine u Stocu i procesuiranje krivaca te poziva da se izbori u tom gradu ponove.
U tekstu se izražava zabrinutost “zbog postojanja radikaliziranih zajednica u zemlji i naglašava važna uloga vjerskih vođa, učitelja i cijelog obrazovnog sustava u tom pogledu”. Od nadležnih vlasti traži se borba protiv vjerskog ekstremizma i uvođenje programa deradikalizacije i sprečavanja radikalizacije među mladima.
U prijedlogu rezolucije se također izražava zabrinutost zbog izostanka napretka u rješavanju problema pretjeranog, prekograničnog ekološkog onečišćenja uzrokovanog radom rafinerije u Bosanskom Brodu.
