Penzionerima možete pomoći na način da im penzije usklađujete sa rastom troškova života, jer penzioneri troše većinu penzije na hranu. Ako im već uzimate više PDV-a na hranu zbog inflacije, red je da im se to i vrati kroz veće penzije – predložio je Hadžić
Vlast u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme ignoriše vrtoglavi rast cijena koji je u našoj zemlji evidentan već na dnevnom nivou. Građani svjedoče da za istu količinu novca danas ne mogu kupiti ono što su kupili jučer, a drastična je razlika u cijenama danas i od prije nekoliko mjeseci.
Predstavnici vlasti čije plate i ukupna primanja mjesečno premašuju nekoliko hiljada maraka poskupljenja ne osjete u mjeri u kojoj i građani s prosječnim primanjima ili penzioneri koji jedva sastavljaju “kraj s krajem”.
Osim toga, vlasti ne nude nikakvo rješenje za izlaz iz sadašnje situacije.
S druge strane, prof. dr. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar na svojoj Facebook stranici osvrnuo se na aktuelni rast cijena, kroz prizmu rekordne naplate poreza, prije svega PDV-a, te pojasnio šta to u ovoj situaciji može uzrokovati.
– Rast cijena – inflacija, nastavlja se kretati uzlaznom putanjom, što svi možemo primijetiti tokom kupovina. Dok sa jedne strane imamo građane koji se žale na rast cijena, sa druge strane se vlast hvali rekordnim naplatama poreza, prije svega PDV-a, što je direktna posljedica rasta cijena. Inflacija sama po sebi je opasna ekonomska pojava, jer na nju ne utiče samo trenutni rast cijena, već i buduća očekivanja. Ovo se posebno odnosi na sindikate, koji će ubrzo tražiti veće plate za svoje članove, gdje će zahtjeve formirati ne samo na osnovu trenutnog rasta već i budućih očekivanja.
Pritisak na povećanje plata može preko noći dovesti donosioce odluka u situaciju da rast prihoda od poreza zbog inflacije više neće biti dovoljan da pokrije zahtjeve budžetskih korisnika za povećanjem njihovih plata, što znači manje novca za druge budžetske kategorije, poput penzionera – naveo je Hadžić.
Dalje, ovaj ugledni makroanalitičar dao je besplatan savjet vlastima u BiH šta mogu uraditi kako bi ublažili udare poskupljenja.
– Apelujem na donosioce odluka da barem urade ono što mogu, a to je recimo da privremeno ukinu naplatu akciza na gorivo koja ide u budžet (0,30 KM po litri za dizel, 0,35 KM po litri za benzin 95 i 0,40 KM po litri za benzin 98). Na ovaj način bi se trenutna cijena smanjila na nivo od oko 2,15 KM po litri dizela, što bi dijelom amortizovao rast cijena energenata. Obzirom na rast prihoda u budžetima, apelujem da se poveća neoporezivi dio dohotka na 1.000 KM, čime će se povećati neto plate radnika – istakao je Hadžić.
Hadžić je pozvao i na humaniji odnos prema jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva u našoj zemlji koji su najurednije platiše obaveza prema državi.
– Penzionerima možete pomoći na način da im penzije usklađujete sa rastom troškova života, jer penzioneri troše većinu penzije na hranu. Ako im već uzimate više PDV-a na hranu zbog inflacije, red je da im se to i vrati kroz veće penzije – predložio je Hadžić.
Uprkos tome što mnogi u posljednje vrijeme pozivaju na ograničavanje cijena, Hadžić smatra da u tome nije rješenje.
– Ograničavanje cijena nema nikakvog smisla i to može biti samo populistička mjera i privid da se nešto radi, a u praksi može samo izazvati nestašicu. Slično važi i za ograničavanje marži. Kada ograničite marže, rast cijena se neće zaustaviti, jer se samo ograničila zarada trgovca, a nikako nabavna cijena recimo brašna. Najgore je da ništa ne uradite, jer se ovaj problem neće sam od sebe sa vremenom riješiti – zaključuje Faruk Hadžić.
