Pošto su agenti pretresli njegovu vilu u Mar-a-Lagu na Floridi i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, postavlja se pitanje da li Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljiva dokumenta ponio sa sobom.
Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Vašigntonu koji ih čuva – što kod Trampa nije bio slučaj, prenosi “Glas Amerike”.
Zna se da su agenti FBIja odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao strogo povjerljivi, pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.
Agenti FBI-ja su, između ostalog, tražili i dokumenta povezana s nuklearnim oružjem, objavio je “Washington Post”. Tramp je to nazvao lažima i na svojoj društvenoj mreži napisao da sarađuje s nadležnima i da je racija politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.
Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana “Predsjednik Francuske”, ali nije poznato šta je u njoj. Ostala dokumenta su s manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD.
Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trampa su bili pod oznakom povjerljivo, a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe.
Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li je riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.
Druga dva zakona, 2071 i 1519, propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.
Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjerljiva dokumenta iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenta poverljiva.
Tramp je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju s povjerljivim dokumentima s jedne na pet godina zatvora.
Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti s dokumenata i postoji mogućnost da je Tramp to uradio prije nego što ih je odnio u vilu Mar-a-Lago.
“Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Istina.
Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti s dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trampovom slučaju.
