Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji s Hrvatskom na sjednici je Parlamenta FBiH
Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH predviđeno je usvajanje Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija BiH – Hrvatska“ čime će Federacija napraviti prvi korak ka plinskoj nezavisnosti od Rusije. Na Domu naroda je da potvrdi drugi korak.
Federacija BiH se trenutno snabdijeva prirodnim gasom iz samo jednog pravca i samo jednog izvora – Rusije, koristeći transportni gasovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.
Osim činjenice da je Federacija ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, potrebno je istaći i to da postojeći gasovod, koji je izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća.
Stoga je, kako stoji u Zakonu, izgradnja nove gasne interkonekcije – „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za Mostar, prepoznata kao projekat od najvećeg prioriteta za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Ovaj projekat uvršten je u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente donesene na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
Ističe se da je realizacija projekta Južna interkonekcija ključna je za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine kao i za diversifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja prirodnim gasom.
Članom 4. Prijedloga zakona definisano je da će se tačka interkonekcije transportnih sistema odrediti posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sistema i to Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa “BH-Gas” d.o.o. Sarajevo iz Bosne i Hercegovine i “Plinacro” d.o.o. iz Republike Hrvatske. Time je dato zaduženje kompaniji „BH-Gas“ d.o.o. Sarajevo da poduzme potrebne aktivnosti kako bi se osigurala implementacija projekta Južna interkonekcija.
Investitor se, stoji u zakoju, zadužuje da osposobi postojeći vlastiti transportni sistem (etapno) za reverzibilan radi i prilagodi ga tehničkim zahtjevima, kao neodvojivi dio gasovoda Južne interkonekcije BiH i Republika Hrvatska, i na taj način omogući stabilno snabdijevanje postojećih potrošača u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Gasovod Južna interkonekcija u građevinskom smislu spada u kategoriju linijskih infrastrukturnih objekata koji su specifični po tome što se prostiru na široj geografskoj teritoriji, tj. prolaze kroz veliki broj zemljišnih parcela kao i prelaze preko različitih vrsta zemljišta (šumsko, poljoprivredno, vodno, itd.).
Iz tog razloga, odobravanje građenja ovakvih objekata podrazumijeva kompleksne postupke eksproprijacije i složene upravne postupke u kojima nadležni organi izdaju veliki broj dozvola i drugih upravnih akata. Detaljne analize postupka izdavanja dozvola za izgradnju energetske infrastrukture u Federaciji Bosne i Hercegovine koje je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, ukazale su da postojeći zakonodavni okvir za izgradnju energetske infrastrukture ne osigurava brzu realizaciju projekata ove vrste.
