Federacija Bosne i Hercegovine više od deceniju i po nema Zakon o šumama, a prirodno bogatstvo koje pokriva skoro 60 procenata ovog entiteta prepušteno je nelegalnoj sječi, požarima i stranačkim interesima.
Zašto novi Zakon o šumama FBiH još nije usvojen?
I ne zna se kada će, budući da već godinu i po dana nema jasne podrške novom nacrtu zakona koji je prošao javnu raspravu. Čini se da je za vladajuće problem ko će gazdovati – država, entiteti ili kantoni – i kako će se dijeliti profit. Na početku mandata resorni ministar bio je, kaže, optimista glede usvajanja Zakona o šumama, sada više nije.
“Nažalost, taj zakon stoji na portalu Vlade više od godinu dana. Nemam danas objašnjenje zašto stoji. Ono što jeste – zakon mora dobiti mišljenje ministarstava. Nismo dobili ni pozitivno ni negativno mišljenje. To je ono što frustrira i, ako nemate pozitivno mišljenje, onda trebate izdati negativno mišljenje. Zašto ne možemo dobiti taj zakon?”, upitao je Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Ko koči donošenje Zakona o šumama?
Mišljenja trebaju dati federalna ministarstva pravde i finansija, čiji ministri dolaze iz HDZ-a, a upravo je Hercegovačko-neretvanski kanton jedini u Federaciji koji nema zakon o šumama.
Na upite Euronewsa zbog čega se čeka godinu dana iz ministarstava nisu odgovorili.
Inače, novi zakon bi trebao riješiti pitanja bespravne sječe, nepoštivanja planiranog i obaveznog ulaganja u pošumljavanje, nadležnosti i kaznene politike.
Kako je Federacija BiH ostala bez Zakona o šumama?
Problem sa Zakonom o šumama počeo je 2009. godine kada je Ustavni sud Federacije BiH tadašnji zakon proglasio neustavnim jer nije uvažavao prava lokalnih zajednica i opština na upravljanje resursima. Od tog trenutka Federacija živi u šumskom bezvlašću.
“Federalni ministar danas nema nikakvu ingerenciju nad šumama Federacije, što je potpuno neprihvatljivo. Znamo da ga nemamo na državnom nivou, manji entitet RS upravlja svojim zakonom, a u Federaciji to rade kantoni. Čak jedan kanton nema ni svoj kantonalni zakon. U tom kantonu nemate ni slovo zakona, a taj kanton je možda najbogatiji šumom u FBiH i vrlo često se te šume sijeku i eksploatišu. A bez zakona možete zamisliti kakvi su tu aršini i šta se tu sve dešava”, kazao je Hrnjić za Euronews, a ova mediji navodi da nepostojanje Zakona o šumama Federaciju košta milijarde evra, ali više je košta činjenica da je jednim dijelom uništen biodiverzitet.
Kakve su posljedice upravljanja šumama bez zakona?
Inače, šume predstavljaju 50 odsto teritorije BiH, od toga je više od 92 odsto u državnoj svojini. A skoro 60 odsto teritorije Federacije Bosne i Hercegovine pokriveno je ovim neprocjenjivim prirodnim bogatstvom kojim se već 16 godina upravlja bez Zakona o šumama.
Među najizraženijim problemima izdvajaju se veliki broj ilegalnih sječa, gazdovanje šumama bez važećih planskih dokumenata, požari koji pustoše desetine hiljada hektara šumskih ekosistema i neprovođenje mjera zaštite šuma.
“Svi ćemo se sjetiti požara upravo u HNK-u i poplava koje su odnijele živote, za koje mnogi stručnjaci kažu da su upravo ta opožarena područja, koja nisu mogla da prime tu količinu padavina, bila uzrok klizišta”, navela je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije za društvene promjene i dodala:
“Sasvim je jasno da ovo postaje političko pitanje. Pitanje ljudskih života pretvara se u političko pitanje. Ovo je prilika da pozovem gospodu iz HDZ-a da prestanu da trguju oko ovog pitanja”.
Evropska unija od Bosne i Hercegovine zahtijeva hitno usklađivanje ekoloških standarda i strogu zaštitu prirodnih resursa. Ali, to se ne može bez krovnog Zakona o šumama.
