Bh. ekonomista Faruk Hadžić donosi analizu o aktuelnim prihodima od indirektnih poreza i njihovoj raspodjeli po entitetima – zašto je trenutna situacija dosta povoljnija za Federaciju BiH nego za Republiku Srpsku?
Interesantan podatak jučer je objavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Naime, u prva tri mjeseca ove godine, prikupljeno je 200 miliona KM više (8,95%) u odnosu na isti period prošle godine. Ukoliko se ovaj trend nastavi do kraja godine, rast prihoda će biti manji u odnosu na rast prihoda prošle godine. Ovaj podatak je bitan zbog raspodjele prihoda od indirektnih poreza (PDV, akcize, carine) entitetima.
Obzirom da je ove godine povećan nivo izdataka na nivou Bosne i Hercegovine, koja ima prioritet u raspodjeli u odnosu na entitetski nivo, te da je otplata duga veća i za Federaciju BiH i Republiku Srpsku, u prva tri mjeseca je entitetima doznačeno manje novca u odnosu na prošlu godinu i to Federaciji BiH 41 milion KM manje (-5,19%), dok je Republici Srpskoj doznačeno 28 miliona KM manje (-6,23%).
U isto vrijeme na ime otplate vanjskog duga Federacija BiH je izdvojila 115 miliona KM više (ukupno 230 miliona KM), što je 101,08% više, dok je Republika Srpska izdvojila 52 miliona KM više (ukupno 105 miliona KM), što je 99,96%.
Ove podatke navodim iz dva razloga. Prvi razlog jeste što je u narednim mjesecima, ukoliko ne bude vanrednih događaja, doći do smanjenja godišnjeg nivoa inflacije, što će značiti i manji rast prihoda od indirektnih poreza u odnosu na prošlu godinu. Drugi razlog jeste što su značajno planirani veći izdaci za ovu godinu u entitetskim budžetima, posebno za penzionere, što će uz više novca za nivo Bosne i Hercegovine i veću otplatu duga biti dodatni pritisak na stranu prihoda. Moguće je da će se u drugom dijelu godine raditi i rebalansi budžeta, te pokušati osigurati nedostajući prihodi kroz nova zaduženja na domaćem i ino tržištu. Ovdje je situacija dosta povoljnija za Federaciju BiH, koja prošle godine nije radila rebalans i ima više prostora za zaduženja, što se ne može reći za Republiku Srpsku i koja će biti u dosta teškoj situaciji, pogotovo zbog otplate dospjelog duga po osnovu emisije obveznica prije pet godina.
Posljedice liječenja inflacije će biti sada dosta teže i bolnije, a to sam najavio i upozorio u januaru 2022. godine – zaključuje na kraju Hadžić.
