U najneizvjesnijoj predsjedničkog utrci od povratka demokratije 1990. pobijedio je ljevičarski
političar hrvatskih korijena Gabriel Boric, postavši najmlađi predsjednik Čilea.
Ljevičarski političar hrvatskih korijena Gabriel Boric postao je u nedjelju najmlađi predsjednik Čilea, pobijedivši u do kraja neizvjesnoj utrci kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta, na izborima koji predstavljaju vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji.
U centru Santiaga njegove su pristalice slavile i mahale zastavama s Boricevim likom, kao i duginim zastavama LGBT grupa koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog tržišno orijentisanog ekonomskog modela, piše Reuters, prenosi Hina.
Tokom svog pobjedničkog govora Boric je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to napraviti na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra.
Suprotstavljanje rudarskim projektima
Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji “uništavaju” prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2,5 milijardi dolara koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata. “Uništavajući naš svijet uništavamo i sebe. Ne želimo više ‘žrtvovanih zona’, ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!”, rekao je Boric. Taj bi projekt trebao biti pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.
Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića, Boric (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55,86 posto glasova, u poređenju s 44,14 posto koliko je dobio njegov rival, krajnji desničar Jose Antonio Kast, koji je priznao poraz.
“Upravo sam razgovarao s @gabrielboric i čestitao mu na njegovom velikom uspjehu”, napisao je Kast na Twitteru. “Od danas, on je izabrani predsjednik Čilea i zaslužuje naše poštovanje i konstruktivnu saradnju. Čile uvijek na prvom mjestu”, dodao je.
Protesti 2019. godine bacili su svjetlo na ekonomske nejednakosti i izazvali službene izmjene ustava.
“Bit ću predsjednik svih Čileanaca bez obzira da li su glasali za mene ili nisu”, izjavio je Boric u telefonskom razgovoru s predsjednikom Sebastianom Pinerom, koji odstupa s dužnosti u martu.
Suprotne vizije budućnosti Čilea
U najneizvjesnijoj utrci od povratka demokratije 1990, dvojica kandidata nudila su potpuno suprotne vizije budućnosti te zemlje.
Gabriel Boric, zastupnik od 2014, čelnik široke lijeve koalicije, predstavljao se kao kandidat koji će provesti promjene i politički nasljednik pokreta iz 2019. za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za privrednu saradnju i razvoj (OECD). Kast je za sebe rekao da je kandidat “reda, pravde i sigurnosti” koji žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta.
Niti jedan ne pripada centrističkom političkom mainstreamu koji je vladao Čileom od ukidanja Pinochetove vojne diktature 1990. i obojica su posljednjih sedmica moderirali svoje stavove kako bi pridobili centrističke birače.
Boric, koji je pažnju javnosti privukao kao vođa studentskih protesta 2011. za bolje i pristupačnije obrazovanje, napisao je u subotu u otvorenom pismu da će njegova vlada provesti promjene koje Čileanci traže od protesta 2019. godine. Ti protesti, koji su trajali mjesecima i povremeno postajali nasilni, potakli su službeni proces izmjena desetljećima starog čileanskog ustava, koji će se sljedeće godine suočiti s referendumom.
Boric se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji – jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26,5 posto nacionalnog bogatstva, više sudjelovali u njegovom programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog penzionog sistema koji je danas u potpunosti u privatnim rukama.
