Ekonomski analitičar Igor Gavran komentarišući najavu povećanja struje korisnicima Elektroprivrede BiH ocijenio je kako je tužno da danas zbog nemogućnosti plaćanja računa penzioneri i druge ugrožene kategorije trebaju da sjede u mraku ili da se odriču nekih esencijalnih vrijednosti.
Ova mjera se mogla izbjeć, kazao je Gavran dodajući kako su “objašnjenja iz Elektroprivrede vrlo neuvjerljiva”.
“Samo rukovodstvo Elektroprivrede kada je dolazilo na svoje pozicije najavljivalo je velike promjene, kako je prethodno rukovodstvo radilo loše svoj posao, kako će oni da preporode Eleketroprivredu, a evo do čega dolazimo. Dolazimo do povećanja cijena. Svakako to je udar na potrošače. A ova objašnjenja nam ukazuju na to da Elektroprivreda očito planira nova poskupljenja, da je ovo vjerovatno tek testno i da oni ne poduzimaju bilo kakve napore da poprave poslovanje na drugi način. Rudnike zatvaraju umjesto da povećavaju proizvodnju u rudnicima, nedavno smo imali i raspad elektroenergetskog sistema nakon kojeg se Elektroprivreda pohvalila uvozom struje radi stabilizacije. Ovo poskupljenje će iskoristiti svi drugi za povećanje svojih cijena, dodatno će nam vratiti neke inflatorne šokove, a istovremeno nemamo ni nekih drugih mjera koje bi smanjile troškove života ili pomogle građanima”, ističe ekonomski analitičar.
Ako su tačna objašnjenja Elektroprivrede, zašto oni ne smanje troškove, zašto ne smanje plaće ili možda regulišu broj zaposlenih u administraciji koje imaju, pita Gavran.
“Zašto ne razmisle o dobiti koju su ostvarivali proteklih godina kada cijenu nisu smanjivali? Olakšavajuća okolnost trenutno je što nije zimska sezona kada mnogi koriste struju i za grijanje. Međutim, naravno da će ovo poskupljenje trajati u zimskom periodu ako ne dođe i neko novo i tada će ustvari građani najviše i osjetiti udar na potrošnju. Jer većina njih trenutno nema klima uređaje, pa da im to bude neki problem, već je riječ o preživljavanju. Vrlo je tužno da u ovo vrijeme bilo ko mora da razmišlja o štednji zbog troškova, štednja zbog energetske efikasnosti i zaštite okoliša, to je nešto drugo to je nešto čemu cijeli svijet teži… Ali da zbog nemogućnosti plaćanja računa penzioneri i druge ugrožene kategorije trebaju da sjede u mraku ili da se odriču nekih esencijalnih vrijednosti je tužno. Posebno građani koji su ovdje bili u ratu i sjećaju se presjecanja struje, a da sad sami vraćamo tome zahvaljujući poskupljenjima”, naveo je Gavran za N1.
Herbaš: Preporuka građanima da efikasnije troše
Nihad Herbaš, stručnjak za energetiku, s druge strane smatra kako je opravdana potreba prilagoditi tarifne stavove električne energije u skladu naravno sa metodologijama regulatora i uzeti u obzir sve troškove proizvodnje te iste električne energije…
“Prvenstveno iz termoelektrana, ali isto tako i izanalizirati i naći nove modele subvencioniranja ušteda, odnosno smanjenja potrošnje energije kod potrošača, a ne proizvodnje energije mahom iz uglja kako je to rađeno godinama unazad. To moraju uraditi vlade u saradnji sa nadležnim institucijama kako bi se zaštitilo prije svega socijalno ugrožene kategorije, penzineri i svi oni ostali sa niskim primanjima”, kazao je Herbaš za N1.
Usklađivanje proizvodnih troškova i prodajnih cijena električne enrgije ne znači nužno i veće račune za struju, pojašnjava on.
“Ukoliko potrošači racionalnije koriste električnu energiju, proizvode je eventualno na mjestu potrošnje, a BiH u prosjeku troši tri do pet puta više od EU prosjeka po nekoj specifičnoj potrošnji. Znači da neefikasno korištenje energije izaziva lančanu reakciju i odrazit će se na sve krajnje potrošače. Nužno ne mora značiti da će doći do lančane reakcije povećanja cijena i ostalih proizvoda, ali ako ne radimo ništa kako bismo smanjili troškove za proizvodnju određenog proizvoda ili usluge definitivno će značiti i veće cijene krajnjih proizvoda ka krajnjim potrošačima ili kupcima. Međutim niz je nekih mjera, poticaja i subvencija gdje se može uticati na same troškove svih nas koji plaćamo električnu energiju. Moguće subvencije su poticaji na efikasnije trošenje električne energije, korištenje solarnih panela na krovovima, korištenje kroz toplotne pumpe, baterijske sisteme i tako dalje. To moraju donijeti vlade kroz određene programe, također, finansirane i sufinansirane od strane fondova iz Evropske unije, ali i domaćih fondova koji se pune kroz sisteme zagađivanja okoliša, kao što su fondovi za okoliš. Tu imamo sredstva akciza na gorivo, koja bi se trebala investirati u nove proizvodne kapacitete ili popravku onih postojećih”, kazao je stručnjak.
Ukoliko se ne ustabili i ne smanji inflacija, ne uravnoteži sistem, možemo očekivati nova poskupljenja kao što smo uvijek u prošlosti vidjeli od duhanskih proizvoda pa do svih ostalih, dodaje.
“Jednostavno električna energija je tržišna roba i proizvodnjom iz fosilnih goriva gdje nam treba i gdje stvaramo amrginalne troškove, mormao biti svjesni da cijene jednostavno rastu. Ako se osvrnemo historijski gledano cijene svih proizvoda, pa tako i električne energije, nafte i plina su rasle i vjerovatno će rasti, ali ono što uvijek zagovaramo i preporučujemo građanima jeste da ne moraju njihovi troškovi rasti – na način da će efikasinije koristit energiju, gasit svjetlo kad im ne treba i druge neke mjere kako bi smanjili svoje račune”, rekao je za N1 stručnjak za energetiku Nihad Herbaš.
