Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) svečano je danas obilježila 488. godišnjicu rada i postojanja, a za tu priliku premijerno je prikazan dokumentarni film “Sarajevski Divan – Putovanje jednog rukopisa” autorice Amele Jordamović u produkciji Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Dokumentovanjem rukopisa i njegovog putovanja film ističe važnost očuvanja svjetske baštine i ulogu Bosne i Hercegovine, odnosno Gazi Husrev-begove biblioteke kao njenog čuvara.
Direktor GHB-a Dženan Handžić podsjetio je da je kao institucija kulture ta biblioteka osnovana zadužbinom, vakufom velikog dobrotvora Gazi Husrev-bega.
– Iako živimo u složenim uvjetima općenito, a posebno kada su institucije kulture u pitanju, vjerujem u iskrenost motiva sa kojim je Gazi Husrev-beg osnovao ovu kuću znanja i mudrosti – rekao je Handžić u izjavi za medije.
Trud i ljubav, dodao je, godinama su ulagale generacije najboljih intelektualaca, čuvajući, podižući i njegujući ono što su naslijedili od prethodnih generacija.
– Smatramo da je to odgovor ili veliki dio odgovora na pitanje kako smo stigli do 488. godišnjice – kazao je on.
Najavio je plan aktivnosti GHB-a za 2025. godinu koja će biti jako dinamična.
Radit će na unapređenju digitalne biblioteke, jer je digitalna transformacija društva stvarnost.
Javnosti će biti predstavljen projekt “Kadića hronike”, na kojem su uposlenici Biblioteke radili pet godina. Riječ je o epohalnom djelu na 11.000 stranica u 28 tomova.
Pored toga, planiraju urediti svoje odnose sa Univerzitetom u Sarajevu.
Prva rečenica preambule Statuta Univerziteta u Sarajevu, podsjetio je Handžić, poziva se na tradiciju obrazovanja uspostavljenu Gazi Husrev-begovom vakufnamom.
Handžić smatra prirodnim da Gazi Husrev-begova biblioteka ostvari status nastavne i naučno-istraživačke baze unutar Univerziteta u Sarajevu, jer je to put za dalju internacionalizaciju rada Biblioteke.
– Ono što mi imamo ponuditi u naučnom smislu, apsolutno je relevantno u evropskim akademskim krugovima, a naš put u Evropu vodi ih kroz vrata Univerziteta u Sarajevu. Nadamo se da ćemo ući kroz njih u 2025. godini – zaključio je Handžić.
Podršku da GHB dobije status kakav zaslužuje i postane sastavni dio Univerziteta u Sarajevu izrazili su i muftija sarajevski Nedžad Grabus te bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.
Svečanosti obilježavanja te kulturno-naučne institucije, koja je upriličena u sali biblioteke, prisustvovali su predstavnici kulturne i naučne javnosti, a reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović je u obraćanju ukazao na važnost biblioteke koja je hram znanja.
Na to je ukazala i Šahsena Đulović iz GHB-a, koja je kazala da ta biblioteka nije samo čuvar knjiga, već utočište mudrosti i znanja, svjedok prošlih vremena, vodič kroz sadašnjost i svjetionik za budućnost. U vremenu velikih promjena, ona je ostala konstanta, prostor u kojem se njeguje nauka, umjetnost i kultura.
U okviru svečanosti dodijeljene su zahvalnice organizacijama i pojedincima za podršku u radu, a plaketa za poseban doprinos radu i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke uručena je Mustafi Ceriću.
