Kada bi se bar pola prihoda od rasta PDV-a usmjerilo u smanjenje poreza i doprinosa, privreda i radnici bi dobili snažan poticaj, a FBiH ne bi imala nikakve gubitke, jer samo vraća privredi pola onoga što je prikupila kroz dodatni rast. Radnici bi imali veće plate, poslodavci manje poreze i jednim dijelom bi se usporilo iseljavanje, napisao je Hadžić
Predavač na Univerzitetu SSST i makroekonomski analitičar Faruk Hadžić na Facebooku je objavio zanimljiv osvrt na činjenicu da je Uprava za indirektno oprezivanje BiH u 2021. godini prikupila rekordnih osam milijardi i 445 miliona КM prihoda od indirektnih poreza, što je za milijardu i 216 miliona КM ili 16,8 odsto više nego u 2020. godini.
Njegov post prenosimo u cjelosti:
– U prošloj godini, prikupljeno je prema podacima UIO BiH, 990 miliona KM više indirektnih poreza u neto iznosu. Indirektni porezi su porezi na potrošnju, najpoznatiji svakako PDV i akcize. Na nivou FBiH, prema podacima PU FBiH, u prošloj godini je prikupljeno 485,7 miliona KM više nego u 2020. godini.
Ključno pitanje je gdje taj novac završi i zašto građani ne osjete rekordni rast prikupljenih poreza.
Više puta sam u svojim komentarima navodio da nikada u Bosni i Hercegovini nije bio problem u novcu već u prioritetima raspodjele. Fiskalna ili poreska politika, kao instrument ekonomske politike, ima dvije funkcije i to funkciju prikupljanja naših para kroz poreze i funkciju raspodjele onoga što se prikupi. U ovoj drugoj je problem i prioritetima kako se taj novac dijeli.
Ova 2022. godina, upravo zbog rekordnih naplata u porezima je možda prilika da smanjimo poresko opterećenje privredi i radnicima, koju teško da ćemo opet imati u narednom periodu, jer je značajan rast prihoda od poreza na potrošnju došao zbog inflacije. Obzirom da je FBiH dobila stotine miliona KM više kroz prihode, većinu ovog novca treba vratiti privredi i bar na koju godinu zamrznuti rast plata javnog sektora. Kada bi se bar pola prihoda od rasta PDV-a usmjerilo u smanjenje poreza i doprinosa, privreda i radnici bi dobili snažan poticaj, a FBiH ne bi imala nikakve gubitke, jer samo vraća privredi pola onoga što je prikupila kroz dodatni rast. Radnici bi imali veće plate, poslodavci manje poreze i jednim dijelom bi se usporilo iseljavanje. Međutim…
Ovaj scenarij nećemo sigurno gledati iz vrlo jednog jednostavnog razloga. Mi, kao država, nemamo postavljene godišnje ekonomske ciljeve. Da imamo jasno postavljene ciljeve, onda mi koristili instrument fiskalne politike i politike dohotka da provedemo prijedloge i ideje poput ove. Ovako imamo ekonomiju koja je na autopilotu i sama će ići naprijed, ali nedovoljnom brzinom i nepoznatim putem – napisao je Hadžić.
