Nakon dva mjeseca na dužnosti novi njemački kancelar Olaf Scholz već je meta kritika da je “nevidljiv” kad je riječ o ukrajinskoj krizi i pandemiji korona virusa.
Nakon dva mjeseca na dužnosti, završio je ‘medeni mjesec’ za novog njemačkog kancelara Olafa Scholza i već je meta kritika da je “nevidljiv” kad je riječ o ukrajinskoj krizi i pandemiji korona virusa.
Hashtag #woistscholz (“Gdje je Scholz?”) kruži Twitterom i neki smatraju da političar poznat po svojoj šutljivosti mora početi govoriti, piše AFP, prenosi Hina.
Scholz je postao kancelar 8. decembra nakon što je svoje socijaldemokrate (SPD) doveo do senzacionalne izborne pobjede, prekinuvši 16 godina vladavine konzervativaca Angele Merkel.
Ali ispitivanje Forse ove sedmice pokazalo je da SPD zaostaje za Merkelinim savezom CDU-a i CSU-a prvi put od izbora, s potporom od 23 posto u odnosu prema 27 posto za konzervativni blok, koji je sada glavna opoziciona stranka.
Popularnost opada i samom Scholzu, veličanom zbog pobjede na izborima 26. septembra na krilima kampanje koja je igrala na kartu njegove smirenosti i pedantnosti.
U nedavnoj anketi javne televizije ZDF o najpopularnijim njemačkim političarima, Scholz zaostaje za Merkel, koja se povukla iz politike, i ministrom zdravlja Karlom Lauterbachom.
“Scholzomat”
Scholz, koji u ponedjeljak putuje u Washington na sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, već je dugo poznat po svojem diskretnom stilu.
Prozvan je čak “Scholzomatom” zbog svojeg suhoparnog govora nalik robotima, piše AFP.
Merkel je jedva bila prisutna u medijima i nije bila poznata po strastvenim govorima, ali čini se da je Scholz “želi nadmašiti u umjetnosti nevidljivosti”, ocijenio je Der Spiegel.
“Način na koji kancelar govori i komunicira izgleda neprimjeren”, rekla je politologinja Ursula Muench.
“Jako ga se malo čuje i vidi, a kada govori, to često čini u zagonetkama, a ne na jasan način s poentom kako nalaže aktuelni medijski svijet”, rekla je.
Iako Scholz obično zahvali novinarima na pitanjima na novinskim konferencijama, često izbjegava odgovoriti na njih direktno.
Kancelar možda pokušava ostaviti dojam “profesionalnosti i ozbiljnosti u medijskom okruženju u kojem svi govore o svemu i sve komentarišu”, rekla je Muench.
Ali ako konkretni rezultati dolaze presporo ili uopšte ne, njegov imidž ‘čovjeka koji može’, tako uspješno iskorišten tokom predizborne kampanje, mogao bi biti u opasnosti.
“Govoriti ljudima ‘Možete se osloniti na mene, imam iskustva i znam šta radim’ jednostavno nije dovoljno u pandemiji ili u međunarodnoj krizi”, rekao je politolog Hajo Funke.
Scholzov stil komuniciranja ostavlja puno prostora za poboljšanje, smatra on.
Komunikacijska katastrofa
Njemačka je vakcinisala protiv korona virusa samo 75,8 posto populacije do kraja januara i još nije ostvarila cilj od 80 posto koji je odredila Scholzova vlada.
Obvezna vakcinacija, što je Scholz prvi put predložio prošle godine imajući u vidu njegovo uvođenje u februaru ili martu, još nije izglasano u parlamentu i izgleda sve manje vjerovatnim.
Istovremeno, broj novozaraženih porastao je na više od 100.000 na dan, a nedostaje i PCR testova.
Najveća evropska ekonomija izložena je kritikama zbog svoje uloge u ukrajinskoj krizi, a neki smatraju da je Berlin preblag prema Moskvi.
Za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je imao nekoliko telefonskih razgovora s Vladimirom Putinom, i britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je u utorak posjetio Kijev, Scholzovu reakciju obilježile su nejasne izjave i promjene stajališta.
Njemačka se kritikuje i zbog odbijanja da pošalje oružje Ukrajini, iako je predložila da će umjesto toga poslati 5000 kaciga, što je “katastrofa u komunikacijskom smislu”, po Muench.
Prorusko stajalište nekih socijaldemokrata, uključujući bivšeg kancelara Gerharda Schroedera, također nije nimalo ublažilo problem.
