Iako su cijene goriva znatno pale u odnosu na sredinu prošle godine, kada je na nekim pumpama za litar trebalo izdvajati oko 3,70 KM, na rafama u trgovinama se, u međuvremenu, skoro ništa nije promijenilo.
Na benzinskim pumpama trenutno su naftni derivati poprilično jeftiniji nego u junu 2022, pa je, recimo, u Banjaluci benzin 95 juče koštao od 2,49, a dizel od 2,66 KM pa naviše.
U istom periodu, svjedoče borci za zaštitu potrošača, skoro ničemu od robe i usluga koje svakodnevno plaćamo nije padala cijena, zbog čega, smatraju, neko ubire ekstraprofit.
Dijelom ozbiljno, dijelom kroz šalu, upozorili su da je, recimo, poprilično poskupjela i usluga šišanja, iako ne znaju da ijedna berberska mašinica radi na benzin ili na dizel.
Zbog niza sličnih primjera, dodaju u udruženjima za zaštitu potrošača, na potezu je inspekcija, dok sindikalci ne vjeruju da će se to desiti, jer, kako kažu, to državi nije u interesu, pošto viša cijena znači i veće poreze, a time i pozamašnije punjenje budžeta.
“Činjenica je da su se svi proizvođači, odnosno trgovci, kada su cijene goriva rasle, pozivali na to poskupljenje, te podigli i cijene robe. Kada je došlo do pada cijena goriva, niko ne vraća svoje cijene. Ovo je definitivno vrijeme da inspekcija počne kontrolisati trgovce i pružaoce različitih usluga”, kaže za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da smo svjedoci da, kada cijene dostignu određeni nivo, one se vrlo često ili nikako ne vraćaju, a tu su, dodaje, zakazali inspekcijski organi, koji bi trebalo da budu u službi zaštite potrošača, odnosno građana, tj. svih onih krajnjih korisnika proizvoda i usluga.
“U zemljama zapadne Evrope, kada dođe do smanjenja cijene barela nafte, to se vidi i na benzinskim pumpama i na policama. A mi to vrlo brzo osjetimo samo kada treba podići cijenu. Mislim da za takvu politiku trgovački centri i oni koji distribuišu robu i usluge imaju tihu saglasnost vlasti u BiH, jer ovdje je cilj da se što više sredstava prikupi kroz PDV, pošto tu država profitira”, naveo je Šatorović za “Nezavisne novine”.
S druge strane, Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, kaže da gorivo nije jedini ulazni element koji utiče na krajnju cijenu u maloprodaji.
“Mi smo uvozno orijentisana zemlja i većina asortimana koji je na policama u marketima uvoznog je karaktera. Osim toga, kako imamo informacije od trgovaca, nije tačno da nije došlo do snižavanja cijena. Neki proizvodi, recimo neki sirevi, kao što su edamer i gauda, sniženi su čak i za 30 odsto. Svakako treba imati u vidu i da su trgovci išli sa povećanjem plata za radnu snagu, tako da i to utiče na definisanje konačnih cijena u maloprodaji”, kaže Šobotova za “Nezavisne novine”.
Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da je prioritet u radu Republičke tržišne inspekcije u protekloj godini bila kontinuirana kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica.
“U tržnim centrima i marketima izvršeno je više od 200 kontrola poštivanja Uredbe o ograničavanju marži. U 138 slučajeva utvrđene su nepravilnosti, na osnovu čega su izrečene novčane kazne u visini od 1.253.200 KM”, naveli su iz Inspektorata RS.
Dodali su da će tržišna inspekcija i dalje svakodnevno nastaviti s redovnom kontrolom formiranja cijena.
“Pratićemo stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala”, kazali su iz Inspektorata Republike Srpske za “Nezavisne novine”.*
