Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objavio je posljednje podatke Porezne uprave FBiH vezano za kretanje zaposlenosti u januaru. Ističe da su podaci pokazali vrlo zanimljive podatke kretanja prema općinama u Federaciji BiH.
Ukupno, u Federaciji BiH, 16 općina ima broj zaposlenih veći od 10.000, a to su prema redoslijedu sljedeće općine:
Novi Grad Sarajevo – 42.688
Tuzla – 31.957
Mostar – 31.223
Zenica – 27.861
Novo Sarajevo – 23.804
Ilidža – 22.807
Sarajevo Centar – 20.129
Tešanj – 13.154
Živinice – 13.133
Stari Grad Sarajevo – 12.645
Bihać – 12.553
Travnik – 12.157
Visoko – 11.070
Lukavac – 10.956
Gračanica – 10.806
Vogošća – 10.117
Kada je u pitanju broj općina koje imaju najmanje radnika, čak 13 općina ima ispod 1.000 zaposlenih radnika, od čega dvije imaju ispod 100, a to su Ravno (85) i Dobretići (53).
Ako se gleda broj općina koje imaju ispod 5.000 zaposlenih radnika, onda vidimo da imamo 43 općine, što znači da je u ove 43 općine zaposleno ukupno 17,1% svih radnika u Federaciji BiH.
U prvih 16 općina, zaposleno je 57,7% svih zaposlenih radnika. Sam Novi Grad Sarajevo ima okvirno isti broj radnika kao 31 općina sa najmanjim brojem zaposlenih radnika. Dodatno, gotovo svaki deseti radnik zaposlen u Federaciji BiH, radi u Novog Gradu Sarajevo.
Ako se gledaju kantoni sa najvećim brojem općina u ovih prvih 16, onda Kanton Sarajevo je na prvom mjestu (6), zatim slijedi Tuzlanski kanton (4), Zeničko – dobojski kanton (3), te sa po jednom općinom su Unsko – sanski, Hercegovačko – neretvanski i Srednjebosanski kanton.
Sve navedeno ukazuje da je većina privredne aktivnosti u Federaciji BiH, ako se mjeri brojem zaposlenih radnika, skoncentrisana u trokutu Kanton Sarajevo – Tuzlanski kanton – Zeničko-dobojski kanton.
