Domaćinstva u Bosni i Hercegovini troše najveći dio svojih primanja na hranu u poređenju s državama regije – gotovo polovinu ukupnih prihoda. Ova činjenica, ističu iz sindikata, jasno pokazuje koliko je standard života u BiH nizak.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za april 2025. godine iznosila je 3.168,90 KM, dok je prosječna plata u Federaciji BiH u februaru bila 1.525 KM, a minimalna 1.000 KM. Pokrivenost korpe prosječnom platom iznosi tek 48,12 posto, dok je pokrivenost minimalnom platom svega 31,56 posto.
Gotovo polovina potrošačke korpe odlazi na prehranu – tačnije 44,85 posto. Na stanovanje i komunalne usluge otpada 13,65 posto, na higijenu i zdravlje 9,38 posto, obrazovanje i kulturu 10,10 posto, odjeću i obuću 11,36 posto, prevoz 4,35 posto, a održavanje domaćinstva 6,31 posto.
Slična situacija je i u Republici Srpskoj. Prema podacima Saveza sindikata RS, sindikalna potrošačka korpa za mart iznosila je 2.700 KM, a troškovi hrane činili su 1.237 KM, što je 45,81 posto ukupne potrošnje.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ocijenio je ove podatke poražavajućim.
„Cijene hrane u BiH su najviše u regionu te više nego u zemljama zapadne Evrope, gdje je standard neuporedivo viši i gdje su plate neuporedivo više. Hrana je skuplja nego u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Ovo definitivno zaslužuje tematski i sistemski pristup kako bi se riješio taj problem. Da li je tu prevelika glad trgovačkih lanaca koji pokušavaju na bilo koji način preko noći steći ogromna bogatstva nauštrb svojih građana? Da li treba smanjiti marže ili uvesti jače kontrole? U konačnici, plate se moraju povećati, jer sada mogu pokriti polovinu potrošačke korpe, a minimalna tek trećinu. Očekujemo i konačno bi bilo vrijeme da se vlasti u BiH počnu baviti problemima običnog čovjeka, a ne kadriranjem i raspodjelom fotelja“, poručio je Šatorović.
U poređenju s BiH, gdje se na hranu troši oko 45 posto primanja, u Srbiji se izdvaja nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, Hrvatskoj 27 posto, a u Sloveniji 18,8 posto. U najrazvijenijim zemljama svijeta, poput SAD-a, troškovi hrane čine tek šest posto ukupne potrošnje domaćinstava, u Velikoj Britaniji osam posto, a u Njemačkoj oko 11 posto.
