Na društvenim mrežama i oglasnim stranicama svakodnevno možemo vidjeti šaroliku ponudu proizvoda i usluga, od različitih kozmetičkih i frizerskih tretmana, garderobe, obuće, uređaja, hrane, pa čak i lijekova. Tu su svakako i turistički aranžmani, prodaja sezonskih proizvoda kao što je pelet, razne nagrade itd.
No, česte su žalbe građana da uopšte nisu dobili proizvod koji su naručili i platili putem ovakvih oglasa, ili da dostavljeni proizvod svojim karakteristikama ne odgovara navedenima u oglasu.
Pri pokašaju da kontaktiraju prodavca građani su nailazili na situacije da su oglasne stranice ugašene, ili je broj telefona isključen.
Ovo su samo neke od prevara u BiH iz proteklog perioda koje su građani prijavljivali. Nadležni organi pozivaju na oprez.
„Za uslugu ili proizvod kupljen od fizičkog lica na društvenim mrežama ne postoji mogućnost reklamacije, podnošenja žalbe ili vraćanja novca. Potrošači u ovakvim slučajevima ne posjeduju račun kao dokaz o izvršenoj kupovini, te nemaju mogućnost da traže zaštitu svoji potrošačkih prava putem inspekcije. Takođe, u takvim okolnostima postoji rizik da se usluge pružaju u nehigijenskim uslovima, upitna je stručnost tih lica, kao i porijeklo i ispravnost proizvoda.U slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete, potrošači nemaju nijedan materijalni dokaz da je kupovina izvršena upravo od tog lica, te bi eventualno u sudskom postupku uz provedene istražne radnje morali dokazivati svoje tvrdnje“, rekla je za Fokus.ba Dušanka Makivić, portparol Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a.
Naša sagovornica ističe da kada je riječ o trgovini putem interneta, mora se napraviti razlika između registrovanih subjekata koji pored prodaje u poslovnom prostoru nude potrošačima i mogućnost kupovine putem njihovih internet stranica, i fizičkih lica koja putem društvenih mreža, nelegalno nude različite proizvode i usluge.
„Zakonom o trgovini definisano je da se prodajom na daljinu smatra trgovina robom na malo, kao i pružanje usluga potrošačima, koju trgovac organizuje upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih lica, a između ostalih i upotrebom interneta. Ukoliko je riječ o subjektima koji su registrovani za djelatnost prodaje na daljinu u Republici Srpskoj, u slučaju reklamacije potrošača, trgovac bi bio predmet inspekcijske kontrole kao i svaki drugi subjekat“, rekla je Makivić.
Potrošači moraju imati na umu da ukoliko putem interneta kupuju proizvode od trgovaca koji nisu registrovani na teritoriji RS-a, nemaju mogućnost reklamacije putem inspekcije.
U slučaju da je trgovac registrovan sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine ili Distriktu Brčko, moraju se obratiti njihovim inspekcijskim organima koji su mjesno nadležni.
„Ukoliko se građani odlučuju na kupovinu putem interneta iz drugih zemalja, jasno je da inspekcijski organi Republike Srpske nemaju nadležnost za postupanje u drugim zemljama, te je preporuka potrošačima da biraju provjerene i renomirane posrednike, koji svojom politikom štite prava potrošača“, navela je Makivić.
Za devet mjeseci ove godine Inspektorat RS-a je zaprimio 177 reklamacija potrošača kojima su tražili zaštitu individualnih potrošačkih prava.
U 49 kontrola utvrđeno je da reklamacije potrošača nisu bile opravdane, jer je npr. do oštećenja proizvoda došlo usljed djelovanja mehaničke sile kao što je pad sa visine, te je u konkretnom slučaju proizvod bio ispravan, ali ga je sam korisnik oštetio.
U preostalim slučajevima gdje su reklamacije bile opravdane, u toku vršenja inspekcijskih kontrola 85 reklamacija ili 47% je uvaženo i riješeno na licu mjesta, u 35 slučajeva reklamacije su riješene nakon naloženih upravnih mjera, četiri postupka su još uvijek u toku, u dva slučaja reklamacija nije bila u nadležnosti ovog organa, a u dva slučaja potrošači su odustali od reklamacija.
„Potrošači su se najčešće žalili na neprihvatanje reklamacija od strane trgovaca za tehničke proizvode, odjeću, obuću, telekomunikacione i komunalne usluge. Prevare putem interneta, kao što je prodaja putem lažnih internet stranica, nuđenje različitih proizvoda ili usluga sa zahtjevom za uplatu određenog iznosa unaprijed, ponude fizičkih lica ili fiktivnih firmi za posredovanja pri zapošljavanju sa zahtjevom za uplatu novca i slično, građani trebaju prijaviti policiji“, zaključila je Makivić.
