Predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić izjavila je da su rokovi za realizaciju planiranih aktivnosti Komisije izuzetno kratki i operativno zahtjevni, s obzirom na to da je proces nabavke i implementacije novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, započet znatno kasnije od predviđenog, a mora biti okončan uoči održavanja izbora.
Rekla je da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine upozoravala da je krajnji moment da se osiguraju sredstva za primjenu specifičnih izbornih tehnologija na narednim izborima te da je taj problem riješen odlukom visokog predstavnika Kristijana Šmita o Izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija.
– Draže bi nam bilo da je usvojen budžet BiH i da je to riješeno na taj način. Ali, pošto se to nije desilo, sretni smo da imamo priliku, jer na ovaj način su nam otvorena vrata za upotrebu i nabavku specifičnih tehnologija – kazala je.
Tvrdi da se radi o dvije vrste tehnologija koje će primjenjivati na narednim izborima, biometrijska identifikacija i skeniranje glasačkih listića, kao i elektronski prijenos rezultata skeniranih listića automatski, što će omogućiti mnogo efikasnije rezultate nakon izbornog dana.
– Nadamo se ćemo u nekoliko sati imati rezultate, ne samo o političkim subjektima, nego i kandidatima. Ali sve ovo što se desilo predstavlja zapravo jedan ogroman izazov za Centralnu izbornu komisiju – kazala je.
S obzirom da počinju vrlo kasno, Hadžiabdić kaže da je njihov plan bio da početkom ove neizborne godine već raspišu tender i da sada biraju dobavljača.
– Na ovaj način ulazimo u veliki rizik i izazov i ono što je za nas značajno je da se u ovaj posao pripreme uključe sve institucije koje mogu Centralnoj izbornoj komisiji pružiti pomoć – istakla je.
U tom smislu, dodala je da su već tražili da određeni broj važnih institucija, koje smatraju partnerskim organizacijama i saradnicima u ovom poslu, pošalju svoje predstavnike kako bi oformili koordinacioni tim koji bi operativno planirao sve naredne korake.
Do sada su, pojasnila je, već dobili predstavnike iz Agencije za zaštitu podataka, Ministarstva za promet i komunikacije BiH, Agencije za javne nabavke, ministarstava finansija i sigurnosti BiH, jer se radi o opremi koja može biti izložena sigurnosnim napadima te da u tom smislu trebaju preduzeti sve da te napade odbiju kada budu ugradili opremu i pripremali softver.
– Planirali smo narednu godinu posvetiti pažnju edukaciji birača, edukaciji izborne administracije i edukaciji političkih stranaka. Mada se u osnovi izborni proces neće puno promijeniti jer će birač zapravo glasati na isti način kao i ranije u kabini, samo što će ovog puta glasački listić umjesto ubacivanja u glasačku kutiju, biti najprije skeniran, a zatim će ulaziti u glasačku kutiju. I kod same identifikacije, nakon što birač pokaže identifikacioni dokument, on će biti provučen kroz uređaj za biometrijsku identifikaciju i nakon toga će biti uzet otisak prsta – pojasnila je Hadžiabdić.
Dodala je da se sve to radi s ciljem bolje kontrole i potvrde identitet svakog birača kako bi se onemogućilo glasanje za drugog ili za umrlu osobu jer je bilo i takvih slučajeva do sad.
Centralna izborna komisija BiH u obavezi je da u skladu sa zakonom donese poseban akt o ispunjenosti tehničkih uslova za primjenu ovih tehnologija.
– Da bismo taj akt i donijeli, neophodno je potvrditi da je ispunjeno više uslova. Dva su već ispunjena, provedba pilot projekata i izrada Studije izvodljivosti koju je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH već i usvojio, a očekujemo da to učini i Dom naroda. Treći uslov je bio nabavka opreme i stavljanje te opreme u funkciju – kazala je.
Dostavljanjem sredstava bit će ispunjeni uslovi da se započne postupak nabavke opreme.
– To je međunarodni tender koji zahtijeva vrlo precizne specifikacije, ali isto tako jednu potpuno otvorenu konkurenciju. Može biti izložen žalbama, sve to zahtijeva vrijeme. Agencija za javne nabavke nas treba upozoriti ako uradimo tender koji se na neki način kosi sa zakonom da nešto nije u redu. Žalbe ne možemo spriječiti, ali možemo uraditi sve da naš tender bude pripremljen u skladu sa zahtjevima Zakona o javnim nabavkama – kazala je.
Istakla je da je priprema njihovog najzahtjevnijeg tendera, nabavka papira i glasačkih listića, traje i do i više od mjesec dana.
– Mi sada moramo u sklopu narednog mjeseca taj posao završiti, što će biti veliki izazov s obzirom i na godišnje odmore, ali nećemo stati. Nadam se da će nam i druge institucije pomoći – naglasila je.
Na kraju je zaključila da je svaka pomoć međunarodnih IT eksperata također bitna, a posebno se referirala i na OSCE ODIHR.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit donio je odluku kojom se, zbog neusvajanja državnog budžeta za 2025. godinu, omogućava finansiranje Centralne izborne komisije BiH iz dobiti Centralne banke BiH radi očuvanja integriteta izbornog procesa.
Odlukom je određeno da se sredstva za nabavku osnovnih izbornih tehnologija učine dostupnim, a iznos koji je dodijeljen CIK-u iznosi oko 112,5 miliona KM.
