Ramazan je, pored toga što je mjesec intenzivnog ibadeta, (post, mukabele, iftari, sehuri, teravije), i mjesec pobjede. Prije svega, pobjede nad samim sobom, svojim prohtjevima, hirovima, egoizmom. Kad se to postigne čovjek zaslužuje Božiju pomoć – kazao je u intervjuu za Fenu prof.dr. Safvet Halilović, profesor tefsira i kur'anske antropologije na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici.
U Kur'anu se kaže: “Allah vas je pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni – zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni.”
Muslimani diljem svijeta, pa tako i BiH večeras obilježavaju Lejletu-l-Bedr, a prigodnim predavanjima, učenjem, prisjećaju se Bitke na Bedru, između muslimana i idolopoklonika, koja se dogodila 17. ramazana, 2. godine po Hidžri (14. mart 624. po gregorijanskom kalendaru).
Halilović je podsjetio da je povod bio taj što je Allahov Poslanik, a.s, krenuo da presretne kurejševičku karavanu koja se iz Šama (Sirije) vraćala u Mekku. Kurejšije su poslale više od hiljadu dobro opremljenih ratnika. Imali su 100 konja, 600 oklopnika obučenih u pancire, 700 deva te robinje koje su udarale u defove i pjevale rugalice na račun muslimana.
Muhammed a.s.izašao je u susret karavani s 313 ili 314 muslimana, većinom ensarija. Sa sobom su imali 70 deva i dva-tri konja.
Bitka je počela dvobojem između trojice muslimana i trojice mušrika. To je, inače, bio ustaljeni ratni običaj tog vremena: trojica ratnika s obje strane trebalo je prvi da odmjere snage. Muslimanski junaci Alija, Hamza i Ebu Ubejde su porazili protivnike, a nakon toga se bitka rasplamsala. Na kraju, muslimani su pobijedili.
– Nakon trinaestogodišnje borbe sa samim sobom, savladavanja najtežih prepreka i iskušenja, podnošenja svirepih tortura i poniženja, kaljenja u užarenoj Mekki, došla je pobjeda. Međutim, do te pobjede se nije moglo doći dok nije došlo do pobjede na poprištu ljudske duše i na planu stvarnog života – pojašnjava Halilović.
Ističe da kada se nefs (animalna, ili kategorija duše koju imaju i životinje) ukroti, i kada ljudske želje i strasti budu kontrolirane, i kada se iskreno preda Uzvišenom Bogu i požuri u okrilje Njegove milosti i oprosta – tada dolazi do pobjede.
Bedr to na poseban način simbolizira, kaže Halilović, to se desilo nakon mnogo truda, rada i odgajanja, sebe, svoje duše i svoga tijela, i to u ramazanu, u kojem duša bude otrgnuta od materijalnih okova i stega.
U Bici na Bedru je zarobljeno 50 mušrika, idolopoklonika. Iako je običaj ratovanja u tadašnjoj Arabiji nalagao da oni budu pogubljeni, Muhammed a.s. je postupio drugačije. On je ponudio da budu oslobođeni uz otkup koji će se za njih platiti ili da, u slučaju da nema sredstava za otkup, zarobljenik nauči čitanju i pisanju desetero muslimana.
– Ovakvim postupkom Muhammed, a.s. je pokazao pravio lice islama, vjere koja promovira mir i čuva ljudski život i dostojanstvo od svega što mu može naškoditi. Na taj način je ukazano na važnost koju islam posvećuje očuvanju ljudskog života, jer je Poslanik takvom odlukom sačuvao njihove živote – smatra Halilović.
Istovremeno, dodaje, ukazano je na važnost koju islam posvećuje pismenosti, shodno prvoj kur'anskoj odredbi i imperativu: “Ikre! – Čitaj, uči s imenom Svoga gospodara koji stvara!”.
– Smatram da su danas ovo dvije najvažnije poruke Bedra za muslimane našeg vremena, koji prolaze kroz teška iskušenja i izazove. Dakle, treba raditi na očuvanju dostojanstva ljudskog života i, bukvalno, opismenjavanju znatnog broja muslimana – ističe Halilović.
Nema sumnje, kaže, da među najveće probleme današnjeg muslimanskog svijeta spada upravo ovo: nepoštivanje svetosti ljudskog života i njegovog dostojanstava, te nepismenost.
Nažalost, u islamskom svijetu ljudski život je, u velikoj mjeri, izgubio vrijednost, gaze se osnovna ljudska prava a vladajuće oligarhije su, zarad očuvanja svojih pozicija vlasti, spremne da unište čak i vlastiti narod.
– Primjer Sirije je više nego očit. Također, sektaški sukobi, netolerancija i mržnja su doveli do toga da u nekoliko muslimanskih zemalja bukte ratovi koji odnose stotine hiljada života a milioni ljudi su protjerani i raseljeni. A vidjeli smo u Bici na Bedru s kakvim respektom prema čovjeku, pa i prema onima koji su mušrici i koji su počinili najteže grijehe, je postupao Alalhov Poslanik, a.s. – pojašnjava Halilović.
On nije htio da oni budu pogubljeni već je ponudio otkup, kako bi se sačuvali ljudski životi. Ovo je velika pouka: ljudski život je svetinja i dar od Uzvišenog Boga, i taj dar treba čuvati i štititi njegovo dostojanstvo.
Nažalost, u mnogim zemljama današnjeg svijeta, pa i onog koji tvrdi da je islamski, ljudski život i dostojanstvo čovjeka su ugroženi. A nepismenost je opet posebno veliki problem.
Upravo zbog toga, ističe, bilo kakav govor ili program o preporodu u muslimanskom svijetu mora se pozabaviti rješavanjem ovih problema: jačanje svijesti o svetosti ljudskog života i njegovog dostojasntva, i širenje pismenosti putem obrazovanja i školstva.
– Ramazan je izvanredna prilika za duhovno uzdizanje, relaksaciju i postizanje visokih ideala islama kao što su sputavanje ega i rad na oplemenjivanju duše. A kad je duh jak onda će i ostalo biti uredu – zaključio je u interjuu za Fenu prof.dr. Safvet Halilović, član Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka (International Union for Muslim Scholars).
