Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u razgovoru za Fenu poručio da „neradna nedjelja ostaje temelj zakona“, ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio od 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike.
Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definiše nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar ističe kako dosadašnji pokazatelji idu u prilog tom rješenju.
– Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na mart ove godine, kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu između 6 i 8%, kada se uračuna inflacija.
Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na podatke Porezne uprave Federacije koji ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane za smanjenje broja zaposlenih.
Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Federalno ministarstvo trgovine priprema novo zakonsko rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje koje bi trgovci unaprijed morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10% osnovne plate po nedjelji.
– Ako radnik s minimalnom platom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje, pojasnio je ministar.
Ministar Hasičević je pojasnio da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzetke od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila uslove propisane uredbom, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti, jer ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Kada je riječ o izuzecima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.
Ministar najavljuje da će nova zakonska rješenja onemogućiti daljnje izuzetke na lokalnom nivou jer će ta mogućnost biti ukinuta. Svi važeći propisi i uredbe biće stavljeni van snage, a novi član zakona detaljno će regulisati radno vrijeme i pitanje dežurstava te pripadajućih naknada.
Hrana na pumpama pod većom kontrolom
Federalno ministarstvo trgovine nedavno je objavilo i Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima za trgovine, koji proizilazi iz važećeg Zakona o unutrašnjoj trgovini. Iako se tehnički pravilnici redovno donose, ovaj je izazvao posebnu pažnju javnosti, posebno zbog odredbi koje se odnose na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim pumpama i rad drogerija.
– Malo smo pooštrili pravila igre u smislu da zaštitimo prije svega potrošače, da zaštitimo konkurentnost i da više nema tih nejednakih pravila za učesnike na tržištu, pojasnio je ministar.
Posebno se osvrnuo na zabrinutost javnosti oko prodaje hrane na benzinskim pumpama. Pojasnio je da nije zabranjena prodaja sendviča ili kafe, ali da za to moraju postojati odgovarajuće registracije, poput gastro-odjela ili ugostiteljskih jedinica, koje ispunjavaju propisane higijenske i tehničke uslove.
– Ne možemo se igrati sa zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nehigijenskim ili kontaminiranim uslovima, istakao je.
Uz to, pravilnikom su definisane i minimalne veličine objekata, pristupi za invalide, te je po prvi put precizno definisan pojam drogerije (dragstora), što je važno jer su one bile izuzete od zabrane rada nedjeljom. Kako bi se spriječile zloupotrebe, uvedena su ograničenja – drogerije mogu imati maksimalno 50 kvadratnih metara, moraju raditi 24/7 i zabranjena je „šalterska prodaja“.
– Vidjeli smo da postoje modaliteti da se, uslovno rečeno, izigra neka zakonska odredba u cilju ostvarivanja vlastitih profitnih ciljeva, podvukao je ministar, dodavši da će svi subjekti imati dovoljno vremena za usklađivanje sa novim tehničkim uslovima, jer je ostavljen rok od šest mjeseci za prilagodbu.
Cilj svih ovih mjera je, kako kaže, stvaranje jednakih uslova na tržištu, zaštita potrošača i suzbijanje zloupotreba zakonskih rupa.
Jasne cijene, garancije i online prava
Ministarstvo je finaliziralo i Zakon o zaštiti potrošača za koji ministar ističe da je sveobuhvatan i usklađen sa evropskim zakonodavstvom te uključuje desetak evropskih direktiva. Zakon je već spreman, navodi ministar, i uskoro bi trebao ići na Vladu, a zatim u parlamentarnu proceduru.
Ministar vjeruje da će to biti jedan od najmodernijih zakona o zaštiti potrošača u regiji.
– Federacija nije imala vlastiti zakon o zaštiti potrošača, već smo koristili zakon iz 2003. godine donesen na državnom nivou koji ni u jednom segmentu nije odgovarao savremenom tržištu. U novom zakonu posebno smo definisali pitanja poput povrata robe, garancija, obaveze rezervnih dijelova i informisanja potrošača, pojasnio je ministar.
Jedna od važnijih novina u zakonu je posebno poglavlje koje se bavi time da formiranje cijena mora biti transparentno i jasno prikazano potrošačima.
– Svjedoci smo poskupljenja, svakodnevno reagujemo na njih, a često nemaju jasnu logiku. Zbog toga smo, uz digitalizaciju i pojednostavljenje izvještavanja trgovačkim subjektima, predvidjeli obavezu da jasno istaknu pravila formiranja cijena, kako bi bilo vidljivo na koji način se one formiraju, dodao je.
Posebna pažnja posvećena je i online trgovini, uključujući zaštitu potrošača od nepoštenih trgovačkih praksi, ali ovaj put iz ugla odnosa između trgovaca i potrošača. Novi zakon će također omogućiti alternativno rješavanje sporova, bez sudova, putem digitalnih komunikacija.
Kada je riječ o Strategiji razvoja trgovine Federacije BiH, planirano je da obuhvati period od 2025. do 2030. godine, a njen cilj je razvoj konkurentnog i funkcionalnog tržišta, uz povećanje udjela domaćih proizvoda.
Ministar najavljuje i uvođenje „domaće police“ u marketima, uz mogućnost subvencioniranja tih proizvoda, čime bi se pomoglo domaćim, posebno manjim proizvođačima.
– Fokusiraćemo se prvenstveno na prehrambenu industriju, odnosno na prehrambene namirnice i zaštititi male proizvođače te im omogućiti lakši pristup velikim trgovačkim lancima, naglasio je.
Također, planirana je i izrada federalne e-platforme za domaće tržište, koja bi zaštitila lokalne proizvođače od konkurencije velikih stranih online trgovina. U tom kontekstu, ministar najavljuje i izradu Zakona o e-trgovini, koji će obavezati sve online prodavače koji posluju na području Federacije BiH da izdaju fiskalni račun i obračunaju porez, bez obzira na to gdje im je sjedište.
E-trgovina u sivoj zoni: Registrovano tek 12% prodavača
Novi Zakon o e-trgovini u Federaciji BiH ušao je u završnu fazu pripreme, a njegov cilj je snažna borba protiv sive ekonomije u digitalnom prostoru. Federalni ministar trgovine rekao je kako se donošenjem ovog zakona očekuje povrat između 200 i 300 miliona KM u državni budžet kroz sprečavanje nelegalne online prodaje.
– Procjenjujemo da je to 200 ili 300 miliona maraka poreza koji se na crno slijeva u džepove trgovaca, a koji država ima pravo naplatiti, a ne dobija ih, rekao je ministar Hasičević, naglašavajući potrebu za potpunom regulacijom ovog sektora.
Kako je pojasnio, trenutno je manje od 12% e-trgovaca u Federaciji BiH registrovano za obavljanje djelatnosti, što ostavlja veliki prostor za poreske zloupotrebe. Novi zakon jasno definiše pojmove poput webshopa i platforme, te društvenim mrežama poput Facebooka daje isti pravni status kao i klasičnim online platformama (npr. OLX), kada se koriste u svrhu prodaje.
– Istu obavezu će imati i Meta, odnosno Facebook ili neka druga društvena mreža za ljude koji se bave prodajom putem tih mreža, istakao je ministar.
Jedan od segmenata zakona odnosi se i na kurirske službe koje će imati zakonsku obavezu da osiguraju dostupnost podataka o prodavačima. Time se želi stvoriti transparentan lanac kroz koji će se moći pratiti svaki oblik online trgovine, uz očuvanje zaštite ličnih podataka kupaca.
– E-trgovina će biti legalna, ili je neće biti. Bolje da je nema, ako nije legalna, zaključio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu.
