Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, zgrada Željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, ures sarajevske ‘memli’ strane i znamen kultnog filma “Valter brani Sarajevo”, konačno je dobila novu dimenziju.
Izgradili su je austrougarske vlasti 1882. godine. Rekonstruirana u autentičnom izgledu, Bistrička stanica i danas odiše alpskim i romantičarskim stilom.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ponosna je zbog završenog projekta rekonstrukcije Bistričke stanice. Ističe u razgovoru za Fenu da je prostor podijeljen na dva dijela. Jedan čini muzejska postavka “Valter brani Sarajevo”, čiji je dio ustupio Filmski centar Sarajevo.
– U tom dijelu će sasvim sigurno uživati Sarajlije i turisti – naglasila je gradonačelnica.
Davne 1972. godine u Bistričkoj stanici snimane su scene tog kultnog filma koji je postao jedan od najpopularnijih na prostorima bivše Jugoslavije.
U drugom dijelu će, istakla je gradonačelnica, biti smješten ugostiteljski prostor, restoran i kafić te se nada da će biti u skladu sa historijskim periodom kada je Bistrička stanica napravljena. Tvrdi da kombinacija ugostiteljskih sadržaja i muzeja predstavlja dobitnu kombinaciju te je sigurna da će privući mnoge građane i turiste.
– Ovo je vrlo važan projekt za sve nas, jer je Bistrička stanica bliska dušama i srcima svih Sarajlija. Svi iz djetinjstva i ranije mladosti pamtimo prekrasne priče o Bistričkoj stanici i ovo je zasigurno jedan od najsvjetlijih momenata koji će Grad Sarajevo imati u 2022. godini – poručila je Karić.
Otvorenje Bistričke stanice, čija je restauracija iznosila oko 2,9 miliona KM, planirano je za prvi kvartal ove godine.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2006. godine donijela je odluku da se Željeznička stanica Bistrik proglasi državnim nacionalnim spomenikom.
Objekat je izgrađen na dominantnoj koti, čiji je prostor predstavljen u obliku platoa-ostrva, ograničenog frekventnim saobraćajnicama: glavnom gradskom zaobilaznicom, te ulicama Garaplina i Huremuša. Sa platoa ispred zgrade željezničke stanice pruža se široki pogled na panoramu grada.
Dio naselja Bistrik, u kojem je izgrađena zgrada Željezničke stanice Bistrik, sada je smješten u zoni individualnog stanovanja padinskih dijelova grada.
Pruga na kojoj se nalazila Bistrička stanica završena je 5. oktobra 1882. godine, kada je lokomotiva “Rama” dovezla prvi voz u Sarajevo. Ukupna dužina pruge iznosila je 270,117 km.
Projekat za tu zgradu je izradilo Tehničko odjeljenje Bosanskohercegovčkih državnih željeznica.
Izgradnjom stanične zgrade, kao i njenih pratećih sadržaja: bifea, zgrade za upravitelja i skladišta tovarne građe, kao i izgradnjom nasipa, tunela i mosta, izgled stare mahale se potpuno izmijenio. Izgradnjom staničnih objekata, ukupna slika ambijenta nije bila uništena, kompleks se relativno dobro uklapao u ukupnu sliku tog dijela Bistrika.
Zgrada Željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, sa naglašenim kosim krovovima i bogato obrađenim drvenim strehama, predstavlja tipičan primjer “alpskog ili romantičarskog stila” arhitekture austrougarskog perioda.
Ukidanjem Istočne pruge 1973. godine, stanična zgrada Bistrik u potpunosti je izgubila osnovnu svrhu.
