Nakon što je Europska centralna banka (ECB) u ovoj godini tri puta snizila ključne kamatne stope, a novo smanjenje se očekuje u prosincu, iz Centralne banke BiH kažu kako je teško precizno odrediti kada će i hoće li uopće doći do značajnijeg smanjenja kamatnih stopa u BiH te da bi njihovo snižavanje najviše trebali osjetiti oni koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom.
Prema trenutnim uvjetima na domaćem tržištu, ne očekuje se da će banke brzo reagirati smanjenjem aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Posljednji dostupni statistički podaci pokazuju da i aktivne i pasivne kamatne stope još uvijek bilježe blagi rast, usprkos seriji smanjenja ključnih kamatnih stopa ECB-a tijekom druge polovine 2024. godine, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Centralne banke BiH.
Kako kažu, teško je precizno odrediti kada će i hoće li uopće doći do značajnijeg smanjenja kamatnih stopa u BiH, što će prije svega ovisiti od ponude i potražnje u budućem periodu.
Smatraju da se uvjeti financiranja i dalje mogu smatrati povoljnim, a banke prema anketama o kreditnoj aktivnosti, i očekuju povećanu potražnju za kreditima.
Značajno povećanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke tijekom 2023. godine imalo je utjecaj na porast EURIBOR-a, koji je sastavni dio kamatne stope na kredite ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu. Međutim, u periodu izrazito restriktivne monetarne politike, banke u BiH nisu dosljedno usklađivale kamatne stope u postojećim ugovorima, te je porast kamatnih stopa u ovom periodu bio znatno manji u poređenju sa zemljama eurozone. Generalno ni kod novoodobrenih kredita stope nisu značajnije porasle, što dokazuje i nivo kamatnih stopa koje su ugovarane i u 2024. godini. S obzirom na dominantno učešće domaćih izvora financiranja banaka (depozita rezidenata), nije postojao ni značajan pritisak na banke za povećanje kamatnih stopa u tom kontekstu, pojašnjavaju iz Centralne banke.
Dodaju i da treba imati na umu da je transmisijski mehanizam monetarne politike ECB-a putem kamatnog kanala u BiH vrlo spor i trom, posebno kada je riječ o periodima monetarnog popuštanja (kada bi se od banaka očekivalo smanjenje kamatnih stopa).
Upitani tko bi mogao najviše osjetiti smanjenje kamatnih stopa, odgovaraju da će aktuelni ciklus snižavanja ključnih kamatnih stopa Europske centralne banke prvo osjetiti banke kroz smanjenje troškova zaduživanja u inozemstvu, ali potencijalno i klijenti koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom.
Od početka restriktivne monetarne politike ECB-a značajno je smanjeno ugovaranje kredita s promjenljivom kamatnom stopom, te je trenutno udio takvih kredita u ukupnim kreditima nešto iznad 30 posto, ističu iz Centralne banke BiH, dodavši da u konačnici, i ako dođe do smanjenja kamatnih stopa, ne može se očekivati značajniji pad, s obzirom na to da je tijekom perioda izrazito restriktivne monetarne politike ECB-a zabilježen slabiji rast kamatnih stopa sa značajnom vremenskom odgodom u odnosu na monetarne odluke ECB-a.
Na pitanje po kojoj su se stopi u prosjeku građani BiH zaduživali kod banaka odgovaraju kako je prosječna kamatna stopa za nenamjenske kredite stanovništvu u KM za devet mjeseci 2024. godine bila 5,804% za kredite preko 1 i do 5 godina a za kredite preko 5 godina 5,907%.
Kamatne stope za stambene kredite stanovništvu u istom periodu 2024. godine su bile za kredite preko 5 do 10 godina 3,561% a za kredite preko 10 godina 3,933%.
Snažan rast stambenih i gotovinskih kredita
Kada su u pitanju nenamjenski krediti građana, oni su na kraju rujna 2024. godine zabilježili rast od 7,1% u odnosu na kraj 2023. godine i iznose 9,20 milijardi KM u odnosu na 8,59 milijardi KM na kraju prethodne godine, a godišnji porast već prelazi 8%.
Stambeni krediti sudjeluju sa 2,99 milijardi KM ili 23,6% u ukupnim kreditima i bilježe porast na kraju rujna 2024. godine u poređenju s krajem 2023. godine od 277,8 miliona KM ili 10,2%, godišnji porast stambenih kredite prelazi 10% tijekom tekuće godine.
Prema podacima iz Centralnog registra kredita, broj fizičkih osoba koji koriste revolving kredite je 618.882, iznos odobrenog prekoračenja je 1,019,770,208.97 KM, a iznos neiskorištenog prekoračenja je 690,863,190.25 KM, kazali su iz Centralne banke BiH odgovarajući na pitanje koliko su iznosila prekoračenja na tekućim računima građana?
Štednja stanovništva
Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju rujna 2024. godine iznose 16,94 milijarde KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ako promatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju rujna 2024. godine iznose 5,31 milijardu KM ili 31,4% od ukupnih depozita stanovništva i veći su na godišnjoj razini za 15,6%. Depoziti po viđenju stanovništva na kraju rujan 2024. godine iznose 3,63 milijarde KM ili 21,4% od ukupnih depozita stanovništva i manji su na godišnjoj razini za 9,9%. Dodatno, transakcijski računi stanovništva iznose 7,99 milijardi KM ili 47,2% od ukupnih depozita stanovništva i veći su za 16,0% na godišnje razini.
– Ako uzmemo samo oročene i štedne depozite stanovništva u odnosu na broj stanovnika na kraju 2023. godine (posljednji raspoloživi podatak je 3,42 miliona stanovnika) onda prosječna mjesečna štednja tijekom 2024 godine se kreće od 1.390 KM na početku godine do 1.553 na kraju rujna 2024. godine – zaključuju iz Centralne banke BiH.
