Dolazak njemačkog diskontnog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu već neko vrijeme izaziva veliku pažnju javnosti, naročito u kontekstu rasta cijena i sve slabije kupovne moći građana. Iako se Lidl na domaćem tržištu još nije zvanično otvorio za kupce, ulaganja u logistiku i izgradnju objekata jasno pokazuju da je riječ o ozbiljnom i dugoročnom ulasku.
Lidl je u zemljama regije i Evropske unije prepoznat kao trgovac koji se oslanja na diskontni model poslovanja, uz snažnu logistiku i veliki udio proizvoda vlastitih robnih marki. Upravo taj model omogućava niže cijene u odnosu na klasične trgovačke lance, posebno kada je riječ o osnovnim prehrambenim namirnicama. Zbog toga se očekuje da bi njegov dolazak u BiH mogao dovesti do korekcija cijena barem u dijelu asortimana.
Pritisak na postojeće lance
Stručnjaci procjenjuju da Lidl sam po sebi neće riješiti problem visokih cijena, jer one zavise i od globalnih kretanja, troškova uvoza, energenata i poreza. Međutim, njegov ulazak može pojačati konkurenciju i izvršiti pritisak na postojeće trgovačke lance da budu fleksibilniji s cijenama, akcijama i ponudom. Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da dolazak velikog diskontera često tjera konkurenciju na prilagođavanje, što dugoročno može imati pozitivan efekat za potrošače.
“Kao i sve u ekonomiji i to vezano za ulazak Lidla u Bosnu i Hercegovinu ima određene benefite za ekonomiju BiH. Trebamo biti realni u shvatiti da postoje i potencijalni troškovi i određene prijetnje”, kaže za Raport profesor ekonomije i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.
Nema dileme da Lidl može donijeti dosta toga dobrog u smislu konkurencije.
“Korist je jasna. Svakako da je dobro da jedan trgovinski lanac iz Evropske unije dođe na naše tržište, budući da se na taj način razbija jedna monopolska struktura koja na našem tržištu. To može biti itekako povoljno za domaće kupce u smislu da će se cijene brže prilagođavati tržišnim kretanjima i generalno će biti nešto povoljnije”, naglašava Đogo.
S druge strane, dio domaćih trgovaca, posebno manjih prodavnica, mogao bi se naći pod dodatnim pritiskom. Tržišna utakmica postat će oštrija, a opstat će oni koji se budu uspješno diferencirali kroz lokalne proizvode, kvalitet usluge ili blizinu kupcima.
Moramo paziti na se ne opečemo
“Tim ulaskom postoji opasnost da jedan tako veliki igrač, s obzirom da u ipak trgovinski lanci u Bosni i Hercegovini uglavnom domaći i relativno mali za evropske standarde, da mnogo toga bude u korist Lidl u odnosu na druge. Ne očekujemo od Lidla da će donijeti kvalitetne proizvode, ali može donijeti konkuretne proizvode, ali može donijeti solidne proizvode u smislu kvaliteta, a po povoljnijim cijenama. Postoji mogućnost da Lidl uguši, ne samo domaće trgovinske lance nego dijelom i domaću proizvodnju na način da većinu proizvoda koje budu prodavali na bh. tržištu, zapravo budu proizvodi koji će se uvoziti iz zemalja evropske unije”, kaže profesor Đogo i donosi zaključak:
“Još jednom kažem, može biti dobro za nas da postoji takva konkrencija, nisam za to da se ograničava konkurencija, ali treba znati da je to jedna sila koje se treba dobro paziti. To je kao vatra i moramo paziti da nas ugrije, ali da nas opeče.
