Da li će pohlepa ostaviti Sarajevo bez pitke vode? Na mogućnost ovakvog scenarija konstantno upozoravaju ekolozi, a ta opasnost prijeti i drugim sredinama. Uveliko je vidljiv rezultat dugogodišnjeg nemara, bespravne gradnje i ekološke neosviještenosti. Godinama se uništava veliki resurs Bosne i Hercegovine – voda.
Opuštanje uz žubor vode na Vrelu Bosne. Turisti nerijetko i piju ovu vodu. Ona je pak bakteriološki neispravna. Sve zbog, kažu ekolozi, masovne gradnje na planini Bjelašnici i Igmanu koje se nalaze iznad Vrela Bosne. Otpadne vode uništavaju izvorišta širom države.
“To je van pameti, ništa drugo!”, “Mnogo štošta nama prijeti. Svugdje se gradi nelegalno. Država takva, mi dozvolili. Šta očekivati?”, kazali su nam građani.
Mnogi su emotivno vezani za Vrelo Bosne. Zbog uspomena na djetinjstvo, činjenica da je sada voda nečista, posebno pogađa Mladena Jeličića-Troku.
“Sjećam se da su bile dvije kamene ploče i na njih legneš i gurneš glavu skroz do ušiju u izvorište vode i gutaš tu vodu. Ta voda je imala nevjerovatan ukus”, prisjetio se jugoslavenski i bosanskohercegovački zabavljač, voditelj i glumac Mladen Jeličić-Troko.
Sada su u ovoj vodi bakterije. Građani zabrinuti: Prijeti li Sarajevu opasnost od ostanka bez pitke vode?
“Sarajevu prijeti opasnost da ostane bez pitke vode. Problem traje dvije decenije. Uzrok svega je građevinski lobi koji vlada političkim elitama. Tako imamo situaciju da ko god je na vlasti isti scenario se nastavlja”, mišljenja je Anes Podić iz Eko akcije.
Iz kantonalnog vodovoda smatraju da prostora za paniku nema. Voda na Vrelu Bosne jeste nečista, ali ona u česmama ne završi kao takva, poručuju.
“Znači vodovod zahvata 0,5% od ukupnih količina, dolazi sa Vrela Bosne. Ta voda na izvorištu nije zdravstveno ispravna. Međutim prije ulaska u sistem vodosnabdijevanja vrši se dezinfekcija vode”, naveo je Amel Salihagić iz Vodovoda i kanalizacije Kantona Sarajevo.
No, građani sve češće izbjegavaju piti vodu direktno iz česme.
“Češće kupujemo vodu. Otkako imamo bebu evo 18 mjeseci, uvijek prokuhavamo vodu, ne znam zašto. Ne osjećam se ugodno da sa česme pijemo”, kazala nam je jedna zabrinuta građanka.
S obzirom na bogatstvo pitke vode takve neugodnosti ne bi trebalo da bude, ali zbog nemara nadležnih i masovne nelegalne gradnje strah je tu. S druge strane i bh stanovnici tome doprinose bacanjem smeća. Dok izostaje društveni pritisak na nadležne oni dobronamjerni često pribjegavaju ironiji:
“Kako je divno putovati prema Travniku ideš i vidiš rijeka Lašva, a okolo i sa jedne i sa druge strane kao zarići, ukrašeno, vise najlon kese. Ljudi ukrasili. Zamisli zimi – nema zelenila, e onda oni nabacaju kesa… osim toga to je transparentno, vidiš ko gdje kupuje i šta. A ne kao na zapadu, sve sakrili smeće”, dodao je Mladen Jeličić-Troko.
Ukoliko se nastavi sa nelegalnom gradnjom koja ugrožava vodu za piće građani će mnogo novca morati izdvajati za flaširanu vodu. U isto vrijeme, upozoravaju ekolozi, milioni maraka morat će biti osigurani za prečišćavanje trenutno izuzetno čiste vode.
