Višegodišnja praksa da se na hrvatsku obalu za vrijeme ljetne sezone slijeva rijeka radnika iz Bosne i Hercegovine, mahom ugostiteljskih radnika i građevinaca, nakon 1. jula i ulaska Hrvatske u Evropsku uniju praktično je nestala!
Umjesto radnika iz BiH, koji su za Hrvate odnedavno radna snaga iz „trećih zemalja“, na hrvatskom Jadranu ovog ljeta najviše je Slavonaca. Osim članstva u EU, neki od razloga zbog kojih Hrvatska više ne uvozi radnu snagu iz naše zemlje su velika nezaposlenost i pad životnog standarda, piše Dnevni avaz.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kazali su nam da su ove godine imali samo dva zahtjeva za naše radnike iz Hrvatske.
”Tražili su ukupno tri radnika, i to jednog farmaceuta i dva hotelska recepcionara. Istina, ni ranijih godina nismo imali puno zahtjeva iz Hrvatske, već su građani išli na osnovu dvojnog državljanstva te su tamo tretirani kao domaća radna snaga ili su radili nacrno” – istakao je Boris Pupić, portparol Agencije.
On dodaje da trenutno nemaju podatke o tome koliko je naših građana otišlo raditi u Hrvatsku upravo na osnovu dvojnog državljanstva, jer svi oni koji odu istovremeno ostaju prijavljeni na evidencijama nezaposlenih u BiH.
Također, jedan od razloga što u Hrvatskoj skoro nema naših radnika jesu svakako strožije kazne za rad nacrno. Ako strani državljani, naime, rade bez odgovarajuće dozvole, prijeti im kazna od 500 do 5.000 kuna, odnosno od 130 do 1.300 KM. Poslodavcima, pak, u tom slučaju prijete novčane kazne od 10.000 do 15.000 kuna, odnosno od 2.600 KM do 3.900 KM.
No, sudeći prema reakcijama brojnih poslodavaca, posebno ugostitelja, ni Hrvati nisu mnogo sretni zbog novog režima. Bosanci i Hercegovci, naime, ipak su jeftinija radna snaga od Slavonaca. Ista situacija je i na hrvatskim gradilištima, koja su donedavno bila preplavljena bh. radnicima koji su radili za „male pare“ za hrvatske prilike.
U Njemačkoj rade 53.252 bh. radnika
Zanimljivo je da u Njemačkoj trenutno rade 53.252 građana BiH. Prema podacima Savezne centrale za rad i zapošljavanje Njemačke, oko 11.000 bh. građana radi u prerađivačkoj industriji, 7.700 u trgovini, 7.500 u uslužnim djelatnostima te 6.700 u zdravstvenom sektoru.
