Dok politički korpus iz Hrvatske pozdravlja, bošnjačke partije, pogotovo one jače, uglavnom su juče ignorisale, odnosno nisu komentarisale nametanje izmjena Izbornog zakona BiH u režiji Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je, primjera radi, pozdravio Šmitovu odluku, istakavši da je time osiguran politički opstanak bosanskohercegovačkih Hrvata.
“Pozdravljamo intervenciju visokog predstavnika Kristijana Šmita u Ustavu Federacije BiH i Izbornom zakonu. U tome smo ga sve vrijeme podržavali nakon što nisu uspjeli pregovori političkih aktera u BiH. Izmjene osiguravaju politički opstanak Hrvata i legitimnu zastupljenost u Domu naroda i Vladi Federacije BiH”, naveo je Plenković.
Šef diplomatije u Plenkovićevom kabinetu Gordan Grlić Radman naveo je da su promjene koje je Šmit uveo na dan izbora očekivane.
“Mogu samo reći da je ta odluka očekivana budući da su propuštene prilike dogovora između političkih lidera, prije svega bošnjačkih s hrvatskim”, rekao je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
Grlić Radman je dodao da su hrvatski lideri bili spremni na dogovor, ali on nije ostvaren te je stoga ostalo na odluci Šmita da bi se zaštitio Dejtonsko-pariski sporazum.
“Ovo je potvrda da je taj sporazum međunarodno pravo i da se jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana morala poštivati kako bi se osigurala institucionalna stabilnost, sigurnost i prosperitet BiH”, naglasio je hrvatski šef diplomatije.
Izostale su, dakle, juče reakcije iz većine bošnjačkih političkih stranaka, dok u Srpskoj Šmitu poručuju da nametanje nije prihvatljivo.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da od međunarodne zajednice očekuje da prestane da BiH posmatra kao eksperiment i poligon na kojem mogu da eksperimentišu trećerazredni političari iz drugih zemalja i ovdje dolaze s jasnom porukom da nemaju ozbiljne namjere.
“Ako je tačno da se ulazi u izmjene Ustava, što ni po kom osnovu visoki predstavnik nema prava, onda vidimo gdje se nalazimo”, rekao je Čubrilović, koji je i lider Demosa.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da nametanje Izbornog zakona BiH pokazuje nakaradan sistem BiH i da se Šmit na neki način želi dodvoriti Hrvatima.
Lider PDP-a Branislav Borenović izjavio je da je protiv svakog nametanja zakona u BiH, pa i Izbornog, jer to ništa neće promijeniti.
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da se Šmit, namećući amandmane na Ustav FBiH i izmjene Izbornog zakona BiH u toku izbornog procesa, nije bavio Srpskom, već samo FBiH, jer je shvatio da ga RS ne priznaje.
Politički analitičar Miloš Šolaja rekao je da je Šmit nametanjem amandmana na Ustav FBiH i izmjena Izbornog zakona BiH u toku izbornog procesa pokazao strah da se suoči s realnim problemima u BiH.
“Ovakav način nametanja u tako osjetljivom trenutku značiće novu nestabilnost u FBiH, koja će se prenijeti na BiH”, rekao je Šolaja.
Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević smatra da Šmit nema pravo da nameće bilo kakav akt, a kamoli ustavne amandmane i zakone, jer time flagrantno povređuje Povelju UN, te ukazuje da ovakav potez pokazuje da u BiH prestaje svaka logika i vrijednosti savremenih političkih sistema.
Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Željko Budimir smatra da je intervencijom Kristijana Šmita na Izborni zakon BiH pobijeđena demokratija te da je pokazatelj koliko je BiH nesuverena.
Šmit je u nedjelju naveče, neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta na opštim izborima u BiH, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i u Ustav Federacije BiH, kako je navedeno, unio zahtjev za obaveznu saradnju.
U pisanoj izjavi Šmita navodi se da je ovom odlukom povećan broj delegata u Domu naroda FBiH, a prvi put ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u ovom domu.
