Zakonom o električnoj energiji u FBiH bi, u odnosu na trenutne cijene struje, povećanje za manju tarifu iznosilo oko 160 posto, dok bi za višu tarifu bilo veće od 100 posto
Novi Zakon o električnoj energiji, kojim svi potrošači prelaze na tržišno snabdijevanje osim domaćinstava, bit će u primjeni sa početkom naredne godine.
Nećemo monopol
Prema stavovima struke, ovim zakonom bi u odnosu na trenutne cijene električne energije povećanje za manju tarifu iznosilo oko 160 posto, dok bi za višu tarifu bilo veće od 100 posto. Naime, od 1. septembra ove godine 8,25 f/kWh je manja tarifa, a viša 19,36 f/kWh. Već od naredne godine to bi izgledalo ovako – 19,36 f/kWh manja tarifa, 30,55 f/kWh viša tarifa. Ovakve prijedloge je, kažu, Elektroprivreda već dostavila svojim kupcima. Suhad Ećo nije dobio prijedlog, ali kako kaže za Oslobođenje, u javnosti je prisutna velika zabrinutost, “jer svako malo dobijemo od Elektroprivrede neku obavijest o poskupljenju”.
– Bh. privreda ne može podnijeti neka veća poskupljenja. Do deset posto bi se mogla preživjeti i prihvatiti, međutim, poskupljenja iznad onog što je zakon kazao još prije dvije godine, “da ne smije ići više od 20 posto”, može samo ugroziti resurse u privredi. Moramo dati mogućnost da se uvedu i drugi operateri i konkurencija, da vidimo šta je sa distributivnim mrežama, šta je sa obnovljivim izvorima. Ne mogu se gubici Elektroprivrede prenijeti na trajne potrošače i kupce. Moramo imati mogućnost izbora, jer ako nemamo, onda smo dovedeni u stanje monopola. A mi nemamo izbora nego prihvatiti. Pozvao bih na optimizaciju, kako bi se izašlo iz ovih problema, ističe Ećo.
A iz Elektroprivrede nisu ništa preciznije rekli o ovom prijedlogu. Kratko su izvijestili da Zakon o električnoj energiji u FBiH precizira da status “malog kupca električne energije”, koji ima pravo na javnu uslugu snabdijevanja, mogu imati samo pravna lica i obrtnici koji imaju manje od 50 zaposlenih, ukupni godišnji prihod manji od 8 miliona KM, čiji su svi objekti priključeni na napon niži od 1 kV, te čija potrošnja u prethodnoj godini nije prelazila 50.000 kWh.
Nametnuta obaveza
– Osim “malih kupaca električne energije”, novi zakon pravo na javnu uslugu snabdijevanja električnom energijom garantuje i krajnjim kupcima iz kategorije domaćinstva, kao i “krajnjim kupcima od posebnog društvenog značaja” čiji su objekti priključeni na distributivni sistem električne energije napona nižeg od 1 kV, a obavljaju poslove odgojno-obrazovnih, humanitarnih, socijalnih, vjerskih ustanova i druge poslove od posebnog društvenog značaja koje odlukom odredi FERK, kažu iz EPBiH.
Dodaju da se praktično kupci koji ne zadovoljavaju navedene kriterije neće moći snabdijevati električnom energijom u okviru usluge javnog snabdijevanja, te će “biti u obavezi da odaberu nekog od licenciranih tržišnih snabdjevača električnom energijom na tržištu”.
