A. DUČIĆ/Fokus.ba
Haris Ihtijarević, bivši dugogodišnji direktor Službe za zajedničke poslove Vlade FBiH, koji je u posljednje vrijeme u javnosti bio poznatiji kao vlasnik franšize McDonald'sa u BiH, tražio je od Ustavnog suda BiH da interveniše na sudske mjere osiguranja oduzimanja imovinske koriste za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelom. Ustavni sud BiH mu je odbio ovaj zahtjev, saznaje Fokus.
Tužilaštvo KS protiv Ihtijarevića je nedavno podiglo optužnicu zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Njom se terete da je da je kao predsjednik Upravnog odbora Agencije za bankarstvo FBiH u period od 2010. do 2014. postao većinski vlasnik dvije firme uprkos tome što su ove dvije funckije bile nespojive. Terete se da je bio sukobu interesa za šta je nezakonito pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 100.000 KM, o čemu je Fokus detaljno izvijestio.
Privremena mjera
Kako stoji u odluci Ustavnog suda BiH Kantonalni sud Sarajevo je 12. aprila 2023. Godine usvojio prijedlog Tužilaštva i odredio privremenu mjeru osiguranja oduzimanja imovinske koristi za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelom. Privremena mjera osiguranja se sastoji u zabrani isplate i svakog raspolaganja na novčanim sredstvima koja se nalaze na apelantovom tekućem računu otvorenom u Novoj Banci a.d. Banjaluka, po njegovom nalogu ili nalogu trećih lica koje on ovlasti, u vrijednosti od 102.095,90 KM.
Rješenjem je naređeno Novoj Banci a.d. Banjaluka, da odmah nakon zaprimanja rješenja obavijesti sud o tačnom iznosu novčanih sredstava koja su zatečena na računu, odnosno za koja je izvršena zabrana isplate i raspolaganja, kao i svim naknadnim blokadama sredstava do označenog ukupnog iznosa imovinske koristi koja se osigurava ovom mjerom. Određeno je da će privremena mjera osiguranja trajati dvije godine od dana donošenja rješenja ili do druge odluke suda.
Vrhovni sud FBiH je, odlučujući o žalbi apelantovog branitelja 1. juna 2023. dodine donio odluku kojom je žalbu odbio. Ocijenio je da određivanjem privremene mjere osiguranja, nije dovedena u pitanje apelantova egzistencija, jer je mjera određena u odnosu na njegov račun u banci preko kojeg prima plaću i „vraća kredite“.
-Prvostepeni sud naveo je razloge, zbog kojih je zaključio da apelant, osim plaće, ostvaruje prihode od pravnih lica čiji je vlasnik odnosno većinski suvlasnik i da je kupio nekretnine u vrijednosti od preko 1.000.000 KM, te da ostvaruje i primanja po osnovu iznajmljivanja imovine. Osim toga, iz akta Finansijsko informatičke agencije od 3. februara 2023. godine, proizlazi da apelant, osim računa u banci prema kojem je određena privremena mjera osiguranja, ima još tri aktivna računa u drugim bankama. Stoga je Vrhovni sud ocijenio da određivanjem privremene mjere osiguranja, na apelanta nije stavljen prevelik teret, niti je dovedena u pitanje apelantova egzistencija – stoji u odluci Ustavnog suda BiH.
Obrazloženje Ustavnog suda
Naime, Ihtijarević, ističe se u obrazloženju, osim što je naveo ne postoji osnovi sumnje da je počinio krivično djelo za koje Tužilaštvo vodi istragu protiv njega, potcrtao i mu je blokiran jedini račun kojim raspolaže i preko kojeg prima plaću i vraća kredite. Istaknuo je da navodi iz pobijane odluke da on, kao privatna osoba, ima još tri aktivna računa, nisu tačni. Štaviše, naveo je kada je pokušao otvoriti novi račun, njegov zahtjev je odbijen zbog vođenja ovog postupka.
-Ustavni sud BiH smatra da apelant osim navoda koji se tiču merituma spora, nije ponudio argumente i dokaze koji bi prima facie ukazali na neophodnost određivanja privremene mjere. Međutim, takve navode Ustavni sud ne može ispitivati u ovoj fazi postupka, jer bi time prejudicirao odlučenje o meritumu apelacije. Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan – zaključak je Ustavnog suda BiH.
