Univerzitet u Sarajevu organizator je APEL okruglog stola koji će biti održan u okviru Erasmus+ projekta APEL-WB (Jačanje kapaciteta za akreditaciju prethodnog iskustvenog učenja na Zapadnom Balkanu) u ponedjeljak, 27. aprila.
Cilj je otvoriti dijalog o značaju, mogućnostima i izazovima akreditacije prethodnog iskustvenog učenja (APEL) u visokom obrazovanju, uz učešće predstavnika akademske zajednice, institucija, tržišta rada, donosilaca javnih politika i studenata.
Događaj predstavlja priliku za razmjenu iskustava, predstavljanje relevantnih praksi i zajedničko promišljanje budućih koraka u razvoju APEL pristupa u Bosni i Hercegovini i širem regionalnom kontekstu.
Rukovodilac Službe za pravne poslove Univerziteta u Sarajevu i voditelj APEL-WB Erasmus+ projekta Berina Smajlović Doljančić u razgovoru za Fenu je istakla da je APEL mehanizam kojim se znanja i kompetencije stečene kroz radno iskustvo, neformalno obrazovanje ili samostalno učenje formalno prepoznaju u sistemu visokog obrazovanja.
– Drugim riječima, radi se o tome da znanje koje osoba već ima, ali nema formalnu diplomu za njega može biti procijenjeno i, gdje je opravdano, priznato kroz akademske bodove ili kao dio studijskog programa – kazala je.
Smajlović Doljančić istakla je da taj koncept već postoji u evropskim obrazovnim sistemima, a kroz Erasmus+ projekat APEL-WB radi se na njegovom daljem razvoju i prilagođavanju u Bosni i Hercegovini. Zasnovan je na savremenim principima visokog obrazovanja ishodima učenja, ECTS sistemu i cjeloživotnom učenju čime se omogućavaju fleksibilniji putevi pristupa obrazovanju i napredovanja.
Znanje stečeno kroz rad, kako navodi Smajlović Doljančić, može se formalno priznati ali kroz jasno definisan i provjerljiv postupak.
– To podrazumijeva da kandidat dokumentuje svoje iskustvo (npr. kroz portfolio, potvrde o radu, projekte), nakon čega stručna komisija procjenjuje da li to iskustvo odgovara ishodima učenja određenog studijskog programa. Ako se podudarnost potvrdi, moguće je priznati određeni broj ECTS bodova ili omogućiti pristup studiju – kazala je Smajlović Doljančić .
Istakla je da APEL omogućava da se praktično iskustvo poveže s formalnim obrazovanjem. To može značiti skraćivanje trajanja studija, priznavanje pojedinih predmeta ili modula, uključivanje u kraće oblike učenja poput mikrokvalifikacija, ili lakši pristup daljem obrazovanju.
– Na taj način, iskustvo dobija formalnu vrijednost i može se dalje nadograđivati kroz obrazovni sistem – dodala je.
Put do formalnog priznanja tzv. ‘nevidljivog’ znanja uključivao bi nekoliko koraka – identifikaciju i dokumentovanje znanja i iskustva, podnošenje zahtjeva visokoškolskoj ustanovi, procjenu od stručne komisije (portfolio, intervju, eventualno testiranje) i donošenje odluke o priznavanju kroz bodove ili kvalifikaciju.
– Važan dio tog procesa je i savjetodavna podrška kandidatima, kako bi znali kako da adekvatno predstave svoje kompetencije – navela je Smajlović Doljančić
Pojasnila je da dugogodišnje iskustvo samo po sebi nije automatski zamjena za formalni stupanj obrazovanja, ali može biti osnov za djelimično priznavanje.
– To znači da se može priznati dio studijskog programa ili omogućiti pristup određenom nivou obrazovanja, uključujući i kroz fleksibilnije modele poput mikrokvalifikacija, ali uvijek uz procjenu da li konkretne kompetencije odgovaraju akademskim standardima. Suština APEL-a nije u “zamjeni diplome iskustvom”, nego u tome da se kroz cjeloživotno učenje omogući da se već stečeno znanje prepozna, vrednuje i dalje razvija u okviru formalnog sistema, uz očuvanje akademskih standarda – istakla je za Fenu voditeljica APEL-WB Erasmus+ projekta Berina Smajlović Doljančić.
