Centralna banka BiH očekuje da inflacija u 2023. godini konačno uspori, što budi očekivanja da do kraja godine konačno dođe i do pojeftinjenja određenih životnih namirnica.
Stručnjaci sa kojima smo razgovarali smatraju da globalne prognoze donekle daju za pravo da se nadamo ovakvom epilogu, ali, isto tako, tvrde i da treba ostaviti dozu rezerve, jer nas je dosadašnja praksa naučila da se uvijek mogu desiti neke alarmantne situacije u svijetu (poput aktuelnih u Ukrajini, bankarskom sektoru…) koje bi mogle uticati na globalnu sliku.
Inflacija u BiH u januaru 2023. godine iznosila je 14,1 odsto, što je nešto manje u odnosu na ono što je bilo na snazi gotovo kompletne 2022. godine.
Centralna banka BiH očekuje da se aktuelna visina inflacije zadrži još neko vrijeme u tekućoj godini, ali da će tokom godine ona svakako sve više usporavati.
“I druge međunarodne organizacije prognoziraju pad inflacije u BiH i to je sasvim realno očekivati. Ukoliko zaista dođe do pada, to znači stagnaciju rasta cijena, odnosno pad cijena određenih usluga, ne svih, i ne na nivoe prije inflacije. Mada, možda kod nekih i hoće na taj nivo, ali i to u zavisnosti od nekih drugih cijena, poput energenata, nafte i slično”, poručuje ekonomista Admir Čavalić.
A šta treba da se desi da se ne obistine ove prognoze?
“To mogu biti značajniji geopolitički poremećaji na tržištu. Evo, na primjer, trenutna bankarska kriza sigurno može donijeti paniku na tržištu. To nam u ovom trenutku ne treba, jer ona može odložiti pad inflacije, ali i usporavanje ekonomske aktivnosti. Ali nadamo se da će to biti izolovan slučaj. Tu je, naravno, i rat u Ukrajini, jer i dalje ne znamo šta će se tamo dešavati. Ali ako se ništa veliko ne desi, apsolutno je realno da dođe do pada cijena finalnih proizvoda i usluga”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.
Ekonomista Siniša Pepić kaže da je u vremenu kada su tržišni šokovi postali svakodnevica jako nezahvalno donositi bilo kakve procjene.
“Cijene naftnih derivata su u padu, za očekivati je da se koriguje ka dole i cijena hrane. Koliki će to uticaj imati na inflaciju, znaćemo i nakon što se analiziraju efekti poskupljenja električne energije. Zaista je nezahvalno davati prognoze u ovako turbulentnom periodu i promjenama u globalnom ekonomskom poretku kojima smo svjedoci, a kakvim, kako reče kineski predsjednik pri susretu sa ruskim kolegom, nismo svjedočili unazad 100 godina”, naglašava Pepić.
Osim činjenice da zavisimo od globalnog poretka, mnogi stručnjaci smatraju da političari/vlasti u BiH ipak imaju prostora da donesu mjere koje će pomoći stanovništvu, prije svega kad su u pitanju cijene namirnica.
Međutim, ranije je “na putu” sniženjima stajala cijena nafte, a sada kada je gorivo pojeftinilo, a cijene ostale iste, da li će novi “izgovor” biti veća cijena struje?
“Svakako da će se izgovori tražiti, njih nikada ne manjka kada su u pitanju bh. političke elite. Međutim, smatram da vlasti i nemaju nešto puno prostora za ad hok mjere, a njih i ne preporučujem jer daju ad hok rezultate. Naši budžeti nisu toliko izdašni da bi nam dopustili bilo kakve antiinflatorne aktivnosti kakvima smo svjedoci u nekim zemljama EU. Smatram da je na prvom mjestu neophodno pružiti podršku domaćim investicijama, s krajnjim ciljem supstitucije uvoza. Na taj način možemo očekivati dugoročno pozitivne efekte i na kraju bolji standard građana”, rekao je Pepić za “Nezavisne novine”.
Pad inflacije u svijetu prognozira i Economist Intelligence Unit (EIU), koji očekuje da inflacija sa 9,3 odsto u 2022. padne na 6,7 odsto u 2023, te na 4,3 odsto u 2024. godini. Ali, uprkos jenjavanju inflacije, iz Economista ne očekuju pad cijena. Naprotiv.
“Cijene će ostati na visokom nivou, čak i nakon pada inflacije, što podstiče rizik od društvenih nemira. Takođe, inflacija će i dalje ostati znatno iznad nivoa iz 2019. godine, a ključni razlozi za to su visok globalni nivo cijena robe, kontinuirani poremećaji u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, te još uvijek jak američki dolar”, naveli su iz Economista.
Ipak, oni očekuju i da centralne banke širom svijeta zadrže “agresivan politički stav u nastojanju da se inflacija stavi pod kontrolu”.
