Šeik Khaled Omran, generalni sekretar Savjeta za fatvu na Azhar univerzitetu u Kairu, najviše obrazovne institucije u islamskom svijetu, kaže da je pokrivanje lica iz religizonih razloga – zabranjeno, piše Deutsche Welle.
Šeik Khaled Omran, generalni sekretar Savjeta za fatvu na Azhar univerzitetu u Kairu, nosi odjeću koja priliči njegovoj službi. Njegova glava je ukrašena crvenim fesom koji je umotan bijelim platnom. Također nosi kaftan i tamni ogrtač. Fes i kaftan pokazuju da je on verski učitelj na Azhara, i to nije odeća koju privatno nosi. Jer, privatna odeća je privatna stvar.
Šta propisuje Šerijatski zakon kada je riječ o odevanju žena?
Samo tri stvari. U svetom Kur'anu i suni, u predanju sačuvanim izjavama poslanika Muhameda, postoje pravila odijevanja – posebno za žene. Odjevni predmet ne smije da ističe liniju tijela, ne smije da otkriva tijelo i na smije da bude usko pripijen uz tijelo. Također, odjeća ne treba da pokriva ruke i lice.
Dakle nema nikaba? Nema burke? Nema vela kojim se pokriva lice?
Što se tiče vela koji pokriva lice, ni Kur'an ni sunet ne obavezuje ženu da ga nosi. Zato kažemo da je nikab tradicija, običaj koji potiče iz nekih zemalja, ali to ne stoji u Šerijatskom zakonu.
Međutim, žene poslanika Muhameda su bile obavezne da nose veo. To je izuzetak koji je važio prije 1400 godina. Zar onda ne bi moglo biti da današnje muslimanske žene – bez obzira da li na Bliskom istoku ili u Evropi – žele da budu što bliže poslaniku i zbog toga tvrde da je veo koji pokriva lice simbol islama?
Ovaj izuzetak, koji je važio samo za poslanikove žene, nikako ne opravdava kopiranje! Ako Šerijatski zakon kaže da ova specifična pravila važe samo za poslanike i njegove žene, onda druge muslimanske žene ne smiju to da oponašaju.
Da li je onda veo koji pokriva lice antislamski? Da li to znači da se žena koja nosi nikab ogriješila o pravila Vaše vjere?
Ako je žena odrasla u društvu u kojem je uobičajeno nošenje nikaba, onda ona – sa stanovišta religije – ima pravo da sama odluči da li će nikab nositi ili ne. Međutim, ona ne smuhe svoju odluku – da nosi nikab – da posmatra kao religiozni čin. To je već problematično.
Treba li onda zabraniti pokrivanje lica? Da li Azhar univerzitet zahtjeva od muslimanki širom svijeta da bace burku i nikab?
Neki učenjaci su mišljenja da u ima društava u kojima nošenje nikaba ženama pruža zaštitu. U takvim slučajevima bih rekao neka ga nose. Ali, ako nikab šteti jednom društvu i ako služi kao maska za izvršavanje terorističkih zločina, onda sam svakako za to da se nikab zabrani.
Na Univerzitetu u Kairu je ženama predavačima zabranjeno da pokrivaju lice?
Zabrana je prosto neophodna jer kada profesorica predaje studentima, onda tu spadaju i mimika i gestikulacija kao sredstva komunikacije sa studentima. Osim toga, mimika je primarni međuljudski način komunikacije, a mimiku možemo da razumijemo samo ako vidimo lice žene. Dekan Univerzitaeta u Kairu je stoga donio ispravnu odluku i mi ga u tom podržavamo.
