Rast u zemljama Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji je u 2017. godini smanjen, uprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine, poručeno je na prezentaciji redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan posvećen ekonomskim kretanjima u zemljama regije pod nazivom “Ranjivosti usporavaju rast”, javlja Anadolu Agency (AA).
Na prezentaciji u organizaciji Svjetske banke u Sarajevu je danas predstavljen posljednji redovni izvještaj u kojem je, između ostalog, navedeno da se rast BDP-a smanjio u regiji sa 3,1 procenata u 2016., na procijenjenih 2,4 procenata u 2017, nakon oštre zime i manjeg priliva investicija.
Prognozira se, istakli su u izvještaju, da će se rast oporaviti na 3,2 procenata u 2018. i 3,5 u 2019. godini.
“Trend kojeg zapažemo u regiji je pozitivan”, kazala je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Kako je kazala, sve više ljudi nalazi posao, a i plate polako rastu.
U izvještaju je navedeno i da je naročito hladna zima dovela do većeg uvoza energije, za velike infrastrukturne projekte je trebalo više opreme iz inostranstva, a i uvezeno je više robe zbog veće potrošnje, što je rezultiralo određenom revizijom na niže procjene rasta za 2017. u odnosu na prethodnu prognozu, sa 2,6 procenata na 2,4.
Istaknuto je da je rast BDP-a između tri i 4,4 procenata u Albaniji, BiH, na Kosovu i Crnoj Gori posljedica neostvarenja rasta u Makedoniji i rasta od samo 1,9 procenata u Srbiji – najvećoj ekonomiji u regiji.
“Sveukupan izgled je pozitivan, kako se rast u Srbiji, Makedoniji oporavlja od sadašnjih šokova, BiH i Kosovo povećavaju investicije, dok se rast u Albaniji i Crnoj Gori smanjuje zbog završetka velikih investicionih projekata, a u Crnoj Gori se nastavlja toliko potrebna fiskalna konsolidacija. Zaposlenost, naročito u veleprodaji i maloprodaji, raste u regiji, uz povećanje broja radnih mjesta u svih šest zemalja u 2017. Prosječna stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu se kontinuirano povećava, dostižući 42,6 posto u septembru 2017”, navedeno je u izvještaju.
Objavljen je i podatak da je nezaposlenost u regiji bila 5,6 posto niža u odnosu na prethodnu godinu, a nezaposlenost mladih je smanjena na 31,5 u 2017. Međutim, prema izvještaju, dinamika otvaranja radnih mjesta se usporava, uz smanjenje stope rasta zaposlenosti na godišnjem nivou sa 5,4 procenata u 2016. na 3,2 u septembru 2017.
Ekonomistkinja Svjetske banke (WB) u BiH Sandra Hlivnjak poručila je da u 2017. godini, uprkos tome na području Zapadnog Balkana dolazi do smanjenja stopa rasta, to nije slučaj sa BiH.
“Kada je u pitanju nezaposlesnot, to nastavlja da predstavlja hroničan problem bh. ekonomije i to je nešto sa čim se ova zemlja mora suočiti. Postoji potencijal za ekonomski rast, ali samo i ukoliko se nastavi sa reformskim procesima”, istakla je Hlivnjak.
Prema njenim riječima, u posljednje tri godine da se rast zadržao na stopi od 3 procentna poena što je pozitivno.
“Međutim, da bi se kreirala nova radna mjesta i da bi zemlja progresivnije išla naprijed potrebno je da rastemo po mnogo većim stopama. Rast je uglavnom vođen potrošnjom. Ono na čemu zemlja treba da radi jeste da rebalansira taj svoj ekonomski model koji ima, dakle, sa potrošnje da se preusmjeri na investicije, sa uvoza da više idemo ka izvozu i da se kreira prostor za privatni sektor”, naglasila je Hlivnjak.
Kako je kazala, kada se postavi perspektiva regiona može se vidjeti da je u BiH ipak došlo do najvećeg smanjenja stope nezaposlenosti u 2017.
“To je jedan pozitivan pomak. Kada analiziramo BiH, najveći broj radnih mjesta kreiran je u oblasti usluga. Kada sve sveukupno pogledamo, situacija nije tako loša. Međutim, mora se raditi na provođenju reformske agende. Ono što vidimo kao najveći rizik jesu nadolazeći izbori. Naša poruka je da se vrati na kurs reformi”, kazala je Hlivnjak.
O izvještaju govorio je i šef ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas, koji se dotakao programa podrške zapošljavanju.
“Mi smo sa Federacijom BiH i RS-om počeli raditi na provođenju programa podrške zapošljavanju koji bi se u konačnici trebao predočiti u nekih novih tridesetak hiljada radnih mjesta. Ukoliko i postignemo ovaj uspjeh, kako se očekuje, to samo po sebi nije dovoljno. Mi vidimo otvaranje većeg broja i boljih radnih mjesta kao najveći izazov sa kojim se zemlja treba suočiti”, pojasnio je Salinas.
A to, prema njegovim riječima, će, između ostalog, zahtijevati oživljavanje privatnog sektora.
