Ovaj vid korupcije prisutan je i u drugim zemljama koje su mnogo razvijenije od BiH, ali zabrinjava to što se u BiH takvi slučajevi, nažalost, ne procesuiraju
Iako su ove godine stranke prijavile 550 hiljada maraka donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Devet stranaka je dobijalo zabranjene donacije za izbore.
Neko prijavljuje neko ne prijavljuje – ništa novo i ništa čudno, kažu građani. U ovom sistemu sve je moguće i sve na štetu građana, javlja BHRT.
Najviše zabranjenih priloga primio je SDP BiH koji je prijavio oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove s državom. SDA je prikazala pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima je i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti.
Ostale partije prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. SNSD, koji je prema procjeni TI BiH na kampanju potrošio više od dva miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća. Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija.
– Ono sto je naša poruka i što ne bi htjeli da bude pogrešno shvaćeno jeste da nije najveća krivica na ovim strankama koje su zaista najviše prijavile donacije, odnosno koje su bili transparentni. Nažalost, puno veći problem su one stranke koje nisu prijavile ništa, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH
Krajem prošle godine Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine dostavlјen je akt TI BiH o primanju zabranjenih donacija. U nastavku kažu:
“Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine postupit će sukladno svojim nadležnostima utvrđenim Zakonom o financiranju političkih stranaka i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Za sve političke subjekte bit će rađena revizija svih financijskih izvješća za 2022. godinu, a s obzirom na to da je to bila izborna godina, u pitanju su tri financijska izvješća i to predizborni, postizborni i godišnji”.
Cijeli sistem finansiranja političkih partija, posebno u predizborno vrijeme, napravljen je tako da stranke mogu da prikupe ogromne količine novca bez dovoljne kontrole, kaže novinar BIRN-a, Semir Mujkić.
– Ono što je posebno zanimljivo u BIH je da CIK i cijeli sistem kontrole je napravljen da funkcioniše gotovo isključivo samo u septembru mjesecu, mjesec dana pred izbore, kad traje zvanična predizborna kampanja.
Ako želimo da gradimo demokratski sistem u BiH finansiranje političkih partija jedan je od osnovnih preduslova da se to dovede u legalne tokove, smatra novinar Dejan Šajinović.
– Normalno je da kada imate situaciju da se neka stranka ili neki kandidat finansira novcem koji nije iz legalnih tokova da ta osoba, stranka ili organizacija koja finansira stranku očekuje nešto zauzvrat. Dakle, to vam je jedan od osnovnih pokretaca korupcija.
Ovaj vid korupcije prisutan je i u drugim zemljama koje su mnogo razvijenije od BiH, ali zabrinjava to što se u BiH takvi slučajevi, nažalost, ne procesuiraju.
Izvještaj Transparency Internationala je razbio mit da su samo partije s nacionalnim predznakom koruptivne i sklone malverzacijama, smatra politički analitičar Martin Mikulić.
– Ono što se zapravo pokazalo je da privrženost određenim malverzacijama ne ovisi, dakle nije parametar uopće relevantan, je li stranka nacionalnog predznaka ili građanskog.
GREKO Savjeta Evrope godinama u svom izvještaju ponavlja da finansiranje političkih partija nije riješeno te da nisu ispunjene preporuke Savjeta Evrope na šta se vlasti u BiH oglušuju.
