Čelnici EU postigli su rano jutros sporazum o migracijama kojim se predviđa otvaranje dobrovoljnih “kontrolnih centara” u kojima će biti registrovani i preraspoređeni migranti spašeni u moru.
Postignutim sporazumom migrantima će biti ograničeno kretanje unutar evropskog bloka, jer se time “ugrožava bezgranični šengenski režim”. Migranti i izbjeglice kojima se odobri međunarodna zaštita bit će raspoređeni među članice EU na dobrovoljnoj bazi, dok će ostali biti vraćeni u zemlje iz kojih su i došli.
Također, najavljeno je formiranje takvih centara i izvan EU, najvjerovatnije u sjevernoj Africi, ali i na Balkanu, sporazumima sa tamošnjim državama.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu i stručnjak za sigurnost Jasmin Ahić u razgovoru za Vijesti.ba ističe da zemlje EU ne bi ni u kojem slučaju smjele uskraćivati slobodu kretanja migrantima smještajući ih u “kontrolne centre” zatvorenog tipa, jer bi na taj način kršile njihova osnovna ljudska prava.
Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina je zadnja država koja bi mogla poslužiti kao destinacija za ovakvu vrstu kratkoročnog rješavanja problema migranata.
– Osim stanja društva, siromaštva i nezaposlenosti, jedna od velikih razlika između nas i drugih zemalja koje se nalaze na ovoj migrantskoj ruti je i što mi imamo izuzetno nestabilnu političku situaciju. BiH definitivno nije spremna za jedan takav poduhvat – kazao je Ahić.
Kako ističe, u obzir dolaze države koje nemaju problema s uspostavljenim institucijama vlasti, pa stoga Evropska unija forsira, recimo, Albaniju.
– Države izvan EU koje pristanu na izgradnju takvih centara na njihovoj teritoriji u tom će smislu maksimalno iskoristiti evropske fondove. Pomoć u finansiranju centara u svakom slučaju je dobra stvar, jer koliko god ojačate granice ili izvedete vojsku, pa čak napravite i zid, kao što je to uradila Mađarska, nećete dugoročno spriječiti migracije – ističe Ahić.
Problematičnim je naveo da se ne smanjuje trend svakodnevnih dolazaka migranata brodovima iz Tunisa i Alžira ka Španiji, i mediteranskom rutom ka Grčkoj.
– To je zapravo i razlog zbog kojeg EU mora da učini sve što je u njenoj moći da pomogne zemljama koje su na tranzitnoj ruti, ali i samoj sebi – dodaje Ahić.
Naglašava da se BiH, dok nije zabilježila više od 5.000 migranata, nije nalazila ni u sedmičnom dnevniku Frontexa kao zemlja koja uopšte ima priliv migranata.
– Mislim da ni EU, koja deklarativno želi da kaže kako je maksimalno uz zemlje koje joj žele pristupiti, a nalaze se na tranzitnoj ruti, nije adekvatno odgovorila zadatku jer smatra da je to mali problem. Za BiH je veliki problem. Mi ne možemo izdržati takav pritisak bez konkretne pomoći EU – zaključio je Ahić.
