BANJALUKA, SARAJEVO – Dok se u zemljama regiona povlače odlučni i odlični potezi koji utiču na pad cijena, jedino je vlast u BiH, na svim nivoima, u dubokom snu, kao da bh. građani žive u Njemačkoj, a ne u jednoj od najsiromašnijih evropskih država.
Ne treba da tražimo perfektno uređene državne aparate da bismo pronašli primjere kako se značajno može sniziti inflacija – dovoljno je da pogledamo u komšiluk.
Recimo, crnogorski recept prepolovio je cijene više od 30 artikala, a iako je rješenje jednostavno, niko od naših političara se nije sjetio ni da ga kopira.
Vlasti u Podgorici nisu bile lijene, pa su dogovorile akciju “Stop inflaciji” u kojoj su trgovcima ponudile priliku za reklamnu kampanju, odreknu li se ekstrazarade na najmanje 25 robnih marki. Rezultati su izvanredni.
“Počelo je takmičenje među njima. Počelo je to da je neki lanac stavio, ne znam, mlijeko 1,15 evra, a vidi da je ovaj drugi stavio evro i tri ili od 95 centi, on odmah radi kontraakciju, tako da smo mi bili obasuti novim i novim cijenama naniže”, rekao je Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore.
On je, u izjavi za medije, iznio i cijene nekih artikala u Crnoj Gori. Ispostaviće se da su znatno niže nego u BiH, iako je kod nas PDV veći nego u Crnoj Gori.
“Litar ulja je kod nas oko 1,08 evra, mlijeko se može naći za nekih 85 centi”, precizirao je crnogorski ministar.
Skrštenih ruku nisu sjedili ni ministri u Vladi Hrvatske. Tamo vozači u svoje automobile sipaju gorivo najjeftinije u posljednje dvije godine. Na snagu je stupila Uredba o najvišim maloprodajnim cijenama, pa dizel u toj članici EU ne smije da košta više od 1,23 evra (2,40 KM), a benzin 1,32 (2,57 KM). I ne samo to, kako tvrde građani Hrvatske, padaju i cijene u marketima.
“Naveli ste odlične primjere, a ima ih još, kao što je, recimo, Mađarska. Ukoliko ograničenje cijena mogu nametnuti zemlje EU, zašto se to ne može izvesti i u BiH? Politika onih koji odlučuju u BiH je takva da cijene budu što više, jer na taj način ubiru veći PDV i time pune budžete, a onda to krčme za razne političke projekte. Jedina smetnja smanjenju cijena i omogućavanju građanima da malo lakše preživljavaju ovu situaciju jesu upravo političari, koji ne žele donijeti odgovarajuće odluke”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Borci za zaštitu potrošača poručuju da u ovoj godini nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru vlasti u BiH koja bi snizila cijene. A u predizbornom periodu smo se, podsjećaju, naslušali svakakvih priča, od one o uvođenju diferencirane stope PDV-a, do one o ukidanju akciza na gorivo. Te priče su bile bajke.
“Bila je to predizborna prazna priča. Jednostavno, ništa nisu učinili. Sad smo imali šest mjeseci izbornih problema, svi su se oko toga angažovali. I, naravno, opet su građani bili u nekom desetom, jedanaestom, dvanaestom planu”, ističe Gordana Bulić, predsjednica Skupštine Saveza udruženja potrošača BiH.
Bulićeva, koja je i predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, kaže da je istina da mi imamo slobodno formiranje cijena, ali niko nije rekao da država u ekstremnim uslovima na tržištu, kakve imamo sada, ne može preduzeti određene akcije i mjere poput, recimo, Hrvatske.
“Mi ove godine nismo vidjeli nijednu konkretnu aktivnost. Bilo je nekih aktivnosti koje su stvar socijalne politike, ali te aktivnosti treba da postoje svakako i one su bile minorne”, kaže Bulićeva za “Nezavisne novine”.
Sa druge strane, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, kaže da je Vlada Srpske već ranije donosila mjere, kako tvrdi, prva u regionu. Ograničene su marže, dodaje, na osnovne životne namirnice, ali i na naftne derivate.
Priznaje i ministar da je gorivo značajno pojeftinilo i najavljuje razgovore na temu koja se odnosi na cijene u marketima.
“To je multiresorna stvar i ne odnosi se samo na resor Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske. Razgovaraćemo o tome da vidimo postoji li opravdanost držanja i dalje visokih cijena. Imali smo situaciju da su nama poslovni subjekti, koji su dizali cijene prvenstveno osnovnih životnih namirnica, govorili da je to zbog cijene naftnih derivata. One su tada bile značajno veće. Ako uporedimo ovaj period i isti period prošle godine, razlika u cijeni litra goriva je oko marku. Nažalost, cijene većine artikala nisu smanjene”, priznaje Šulić za “Nezavisne novine”.
