Da na tržištu Bosne i Hercegovine, prevashodno zbog neusvajanja niza propisa Evropske unije, i dalje ima hrane koja je štetna i neprikladna za zdravlja ljudi, na to već izvjesno vrijeme upozoravaju nadležne državne institucije.
Fitosanitarni sektor, kao i sektor sigurnosti hrane u cjelini, o vitalnog su značaja za očuvanje ne samo zdravlja ljudi već i životne sredine, a u konačnici i ekonomije u Bosni i Hercegovini.
Pesticidi u hrani
Upravo ova dva sektora su zbog svoje prirode, kada je riječ o propisima EU, konstantno podložna promjenama. To samo po sebi predstavlja i izazov za BiH, koja kao zemlja kandidat za članstvo u EU mora ići ukorak s najboljom evropskom praksom.
Fokus.ba prikupio je najaktuelnije informacije iz državnih institucija, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, kao i Agencije za sigurnost hrane BiH, o trenutnoj situaciji u ovoj oblasti.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić za Fokus kaže da su domaći pravilnici koji tretiraju pesticide u hrani, kao i oni o prehrambenim aditivima posljednji put usklađeni sa zakonodavstvom EU 2021. godine. Posljednje izmjene Pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante desile su se 2018. godine.
– Od razdoblja donošenja ovih propisa u BiH do danas došlo je do brojnih izmjena i dopuna u zakonodavstvu EU. Agencija je, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenula proceduru i izradila prednacrte predmetnih propisa u koje su inkorporirane najnovije izmjene zakonodavstva EU, te ih dostavila na komentare nadležnim organima entiteta uključenim u izradu propisa, ali je evidentan nedostatak spremnosti za preuzimanje propisa EU u zakonodavstvo BiH – istaknuo je Hajrić.
Izrada novog zakona
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su nedavno u odgovoru na poslaničko pitanje naveli da su pristupili izradi novog zakona o hrani, te je formirana radna grupa koja novo rješenje treba uskladiti s pravnom tečevinom EU.
Hajrić u izjavi za Fokus kaže da je nedavno u sklopu IPA Twinning projekta “Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupnom usklađivanju s pravnom tečevinom EU u sektoru sigurnosti hrane” provedeno niz projektnih aktivnosti koje su rezultirale unapređenjem veoma značajnih segmenata sektora sigurnosti hrane.
Među njima su, navodi, aktivnosti na usklađivanju propisa o hrani s pravnom tečevinom EU, na poboljšanju kapaciteta nadležnih tijela i subjekata u poslovanju s hranom za provođenje propisa i standarda EU u oblasti higijene hrane i službenih kontrola hrane, kao i samog sistema registracije oznaka porijekla hrane.
– Posljednji slučaj hrane na bh. tržištu za koju je utvrđena neusklađenost s važećim propisima odnosi se na tjesteninu bez glutena (Pasta D’oro gluten free – 500 g), porijeklom iz Rumunije, u kojoj je utvrđena prisutnost nedozvoljenih količina mikotoksina deoksinivalenola. Informacija o navedenom proizvodu zaprimljena je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), što također potvrđuje značaj preuzimanja i primjene standarda EU – kazao je Hajrić.
Napominje da su u okviru procesa samokontrole svi subjekti u poslovanju s hranom u BiH dužni uspostaviti i provoditi redovne kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njihovom kontrolom.
– Naravno, potrebno je dodatno raditi na preuzimanju i implementaciji novog zakonodavstva EU o službenim kontrolama hrane. U skladu s pretpristupnim obavezama, a na osnovu Izvještaja o napretku koji priprema EU, naša zemlja treba ubrzati pripreme za nacionalne referentne laboratorije, a prije svega povećanjem broja akreditiranih laboratorijskih metoda koje se koriste u higijenskoj, veterinarskoj i fitosanitarnoj kontroli, analizama hrane i hrane za životinje – ističe Hajrić.
Projekat EU
Da EU kontinuirano podržava unapređenje fitosanitarnog sektora u BiH u cilju povećanja konkurentnosti i usklađivanje sa standardima EU, demonstrirano je i nedavno nakon uspješnog provođenja Twinning projekta EU, vrijednog 1,5 miliona eura. Projekat je podržao postepeno usklađivanje i izgradnju institucionalnih kapaciteta fitosanitarnog sektora u BiH u posljednje tri i po godine.
Iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, koja je vodeća korisnička institucija u ovom projektu, za Fokus su naveli da je ovaj projekat obuhvatio sve segmente u fitosanitarnom sektoru, i to: zdravlje bilja, sjeme i sadni materijal, zaštita novih sorti, fitofarmaceutska sredstva.
– Kroz IPA 2018 (od 2020. do sada) predviđeno je više od 2 miliona eura za fitosanitarni sektor. Više od pola miliona eura (558.220 eura) za 25 automobila za fitosanitarne inspektore na nivou entiteta i Brčko Distrikta (kako na granici tako i u unutrašnjosti), ukupne vrijednosti 331.498 eura. Zatim za različitu informatičku opremu (ukupno 179 komada razne opreme, desktop računara, laptopa, štampača, skenera i dr) za fitosanitarne inspektore i Upravu, ukupne vrijednosti 199.155 eura. Također, obuhvaćena je i nabavka 14 frižidera za inspekcijske službe u entitetima i Brčko Distriktu ukupne vrijednosti 27.567 eura – istaknuli su iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja.
Napomenuli su da je i kroz navedeni Twinning projekat rađeno na harmonizaciji zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom. To se odnosi na pripremu prijedloga novog zakona o zdravlju bilja, novog zakona o sredstvima za zaštitu bilja, kao i novog zakona o sjemenu i sadnom materijalu te podzakonskih akata. U narednom periodu, dodaju, predstoji još usklađivanje koje se odnosi na nadležnosti unutar BiH.
– Zasigurno možemo tvrditi da je ovo bio jedan uspješan projekat, ali isto tako moramo biti svjesni da nam još dosta toga treba i iskreno se nadamo da ćemo kroz projekte EU moći nastaviti gdje smo stali s ovim projektom. Kroz ovaj projekat podigli smo svijest o fitosanitarnom sektoru u BiH, posebno kod poljoprivrednih proizvođača – zaključuju iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja.
