Kako se navodi bojkot će trajati do 2. februara, nakon čega su građani pozvani da od 3. do 9. februara nastave sa bojkotom drugih trgovačkih lanaca.
Višednevni bojkot kupovine u Sloveniji uslijedio je nakon što je u protekli petak u Hrvatskoj uspio bojkot hrvatskih građana kada je za samo jedan dan apstiniranja od odlaska u trgovinu broj izdatih računa smanjen za čak 53 posto.
“Bojkoti su legitiman i glasan izraz nezadovoljstva. Bojkot nepotrebnih kupnji može poslati snažnu poruku trgovcima o važnosti pristupačnosti i fer cijena”, naveli su iz Udruženja potrošača Slovenije (ZPS).
Istaknuli su kako je “svakako ispravno da potrošači izraze svoje nezadovoljstvo na primjeren način”.
“U konačnici, oni imaju moć odlučiti na koga i na što će potrošiti svoj novac”, naveli su iz Udruženja potrošača Slovenije.
Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), za hranu se sada mora u prosjeku platiti 44 posto više nego prije deset godina. Rast cijena je u posljednjih godinu dana nešto usporen.
“Cijene hrane u 2024. u Sloveniji porasle su za dva posto u odnosu na 2023., a treba naglasiti da smo te cijene usporedili s cijenama iz košarice koje su bile drastično niže”, rekla je predsjednica Gospodarske zbornice Slovenije (TZS) Mariča Lah.
Naglasila je da je rast cijena hrane kod slovenskih trgovaca manji od prosjeka Europske unije.
No uprkos usporavanju rasta prosječnih cijena, maslinovo ulje je u posljednjih godinu dana ipak poskupjelo za gotovo petinu, maslac za nešto manje od 17 posto, meso za tri do šest posto, a hljeb za dva posto.
Iako cijene rastu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane nije za bojkot slovenskih trgovaca jer smatra da je to ekstremna mjera i da se potrošači u takvim situacijama mogu osjećati prisiljenima na nju.
“Mislim da u Sloveniji još nismo u ovakvoj situaciji”, komentirala je Ana Le Marechal Kolar, glavna direktorica Uprave za hranu i ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede.
Pravobranitelj za lanac opskrbe hranom Branko Ravnik upozorio je da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, bojkot mogao predstavljati “crni scenarij”.
U raspravama o cijenama koje se plaćaju za hranu u slovenskim trgovinama često se rade usporedbe s Italijom, gdje su cijene mnogih proizvoda niže.
Ministarstvo to pripisuje činjenici da je slovensko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja.
“Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa sukladno tome cijene mogu biti niže”, rekla je direktorica Uprave za hranu.
I Slovenska gospodarska komora naglašava da je situacija u Sloveniji nešto drugačija nego u Hrvatskoj.
“U Sloveniji postoji potpuna konkurencija među trgovcima, što je svakako pridonijelo umjerenom rastu cijena hrane. Slovensko tržište je vrlo razvijeno i potrošačima pruža širok izbor grupa proizvoda, koje su svrstane u različite cjenovne razrede, također uzimajući uzeti u obzir kupovne navike”, navode.
Predsjednica Slovenske gospodarske komore Mariča Lah je rekla da uvjeti u Hrvatskoj nisu usporedivi sa slovenskim.
“U Sloveniji nema argumenata za bojkot”, uvjerena je.
“Analizirali smo uzroke i razloge hrvatskog bojkota. Naravno, sagledali smo i situaciju U Sloveniji. Utvrdili smo da trenutno postoje jako velike razlike između hrvatskog i slovenskog tržišta. Prva velika razlika je inflacija koja iznosi 1,9 posto. u Sloveniji, a u Hrvatskoj 4,5 posto”, rekla je.
No, kako trgovački lanci insistiraju na cijenama, u petak se sprema novi bojkot u Hrvatskoj, a slični pozivi počeli su se javljati i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori.
