“Iako se Inzkov zakon ne može osporiti s pravnog gledišta, problematična je činjenica da je on nametnut posljednjeg dana mandata”
Dok mediji pišu kako se povjerenik EU za proširenje i susjedstvo Olivér Várhelyi uključio u napore za poništenje zakona o kažnjavanju negiranja genocida u BiH, iz EU uvjeravaju da “nema nikakvih promjena u stavu Europske unije” te da “u Europi nema mjesta za negiranje genocida u Srebrenici, relativizaciji zločina i glorifikaciji ratnih zločina”.
Britanski Guardian piše kako postoji transkript razgovora koje je u Sarajevu imao povjerenik za proširenje i susjedstvo Olivér Várhelyi iz kojeg se vidi da je on ocijenio Inzkov zakon kao razlog sadašnje političke krize u BiH.
Prema istom izvoru, dužnosnici EU privatno zaključuju da izmjene Kaznenog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, predstavlja opasnost za mir u regiji. Guardian dalje piše kako međunarodna zajednica osuđuje poteze vođe bosanskih Srba Milorada Dodika, ali povjerenik za proširenje Várhelyi krivnju za krizu prebacuje na bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka.
“Iako se Inzkov zakon ne može osporiti s pravnog gledišta, problematična je činjenica da je on nametnut posljednjeg dana njegova mandata. Pogotovo ako je to tako važna odluka, onda je trebala biti zasnovana na temeljnoj debati u koju bi bili uključeni svi. Sada je pitanje kako to ispraviti”, citirao je britanski list povjerenika Várhelyija.
Blizak Viktoru Orbánu
Guardian piše da je Várhelyi blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbánu. Isti dan kad je Guardian objavio ovaj tekst, puno je reakcija izazvao i tweet glasnogovornika mađarske vlade Lászla Kovácsa koji, citirajući Orbána, kaže da je problem u BiH “kako integrirati državu s dva milijuna muslimana”. Orbán sve više preuzima ulogu jednog od vodećih desničara u Europskoj uniji. Svojom politikom protiv migranata prkosi zakonima EU, pa i odlukama Suda Europske unije.
Mađarska je država koja se u tijelima EU, prema diplomatskim izvorima, najviše suprotstavlja idejama o sankcijama protiv Milorada Dodika koje je predložila i Njemačka. Uz Mađarsku, diplomatski izvori kao državu koja ne želi sankcije protiv Dodika spominju i Sloveniju i Hrvatsku. Njemačka i neke druge države EU zalažu se da se mehanizmi sankcioniranja pojedinaca koji su prepreka miru, koje EU već ima, primijene i protiv Dodika nakon što je on pokrenuo postupke o napuštanju zajedničkih državnih institucija u BiH.
“Naš je stav jasan”
O Várhelyiju su mediji i prije pisali kako je “posebno jednostran” kada je u pitanju Srbija te pritišće službe Europske komisije da poboljšavaju izvještaje o Srbiji. U nedavnom izvještaju Europske komisije o napretku Srbije kao problem više nije spomenuto negiranje genocida u Srebrenici, a to je bilo u prijašnjem izvještaju.
Bivši visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko je pred kraj svog mandata donio zakon kojim se kažnjava negiranje genocida. Učinio je to nakon što su propali svi napori da u Republici Srpskoj prestanu s veličanjem osuđenih ratnih zločinaca i negiranjem genocida. No, taj je čin izazvao reakcije u Republici Srpskoj.
Sada u EU kažu kako pozivaju sve lidere u BiH da rade na promicanju pomirenja i prevladavanju podjela iz ratne prošlosti. U tom smjeru, kažu u EU, treba izbjegavati bilo kakvo negiranje genocida i dovođenja u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
“Naš je stav o Srebrenici i negiranju genocida jasan. Kao što su na 26. obljetnicu Srebrenice rekli visoki predstavnik Josep Borrell i povjerenik Várhelyi, u Europi nema mjesta za negiranje genocida, revizionizam ili veličanje ratnih zločinaca što je u suprotnosti s temeljnim europskim vrijednostima.
Međunarodni sudovi, domaći sudovi u Bosni i Hercegovini i susjednim državama moraju nastaviti pružati pravdu za sve žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kao i članovima njihovih obitelji. Mir se može graditi samo uz pravdu. Ne smije biti nekažnjivosti”, prenijela je stav Europske komisije glasnogovornica Ana Pisonero.
