„To je paradoks“, kaže Le Hong Hiep. “Njihov model rasta se toliko dugo oslanjao na koruptivne prakse. Korupcija je bila mast koja je održavala rad mašinerije. Ako zaustave mast, stvari možda više neće raditi.”
Bilo je to najspektakularnije suđenje ikada održano u Vijetnamu, koje je doličilo jednoj od najvećih bankarskih prevara koje je svijet ikada vidio.
67-godišnja vijetnamska investitorka osuđena je u četvrtak na smrt zbog pljačke jedne od najvećih banaka u zemlji u periodu od 11 godina. Odluka je odraz vrtoglavih razmjera prevare. Truong My Lan je osuđena za uzimanje 44 milijarde dolara (35 milijardi funti) zajmova od Saigon Commercial Bank.
Presudom se od nje traži da vrati 27 milijardi dolara, iznos za koji tužioci kažu da možda nikada neće biti naplaćen. Neki vjeruju da je smrtna kazna način na koji sud pokušava da je ohrabri da vrati neke od nestalih milijardi. Uobičajno tajne komunističke vlasti bile su neuobičajno otvorene u vezi sa ovim slučajem, upuštajući se u najsitnije detalje za medije. Naveli su da je na svjedočenje pozvano 2.700 ljudi, a uključeno je 10 državnih tužilaca i oko 200 advokata.
Dokazi su bili u 104 kutije ukupne težine šest tona. Osamdeset i pet drugih suđeno je sa Truong My Lan, koja je negirala optužbe.
Svi optuženi su proglašeni krivima. Četvorica su osuđena na doživotni zatvor zbog pronevjere. Ostali su dobili zatvorske kazne u rasponu od 20 godina do tri godine uslovno. Muž i kćerka od brata Truong My Lan dobili su zatvorske kazne od devet odnosno 17 godina.
„Mislim da nikada nije bilo ovakvog suđenja u komunističkoj eri“, kaže David Brown, penzionisani zvaničnik američkog State Departmenta sa dugogodišnjim iskustvom u Vijetnamu. “Sigurno nije bilo ničega u ovoj skali.”
Suđenje je bilo najdramatičnije poglavlje do sada u kampanji za borbu protiv korupcije “Užarene peći” koju je vodio generalni sekretar Komunističke partije Nguyen Phu Trong.
Konzervativni ideolog ogreznut u marksističkoj teoriji, Nguyen Phu Trong vjeruje da bijes naroda zbog neukroćene korupcije predstavlja egzistencijalnu prijetnju monopolu Komunističke partije na vlast. Ozbiljno je započeo kampanju 2016. godine nakon što je nadmašio tadašnjeg premijera koji je bio naklonjen biznisu kako bi zadržao najviši položaj u stranci, prenosi BBC.
Kampanja je dovela do toga da su dva predsjednika i dva zamjenika premijera bili prisiljeni da podnesu ostavke, a stotine zvaničnika disciplinski kažnjeni ili zatvoreni. Sada se jedna od najbogatijih žena u zemlji pridružila njihovim redovima.
Truong My Lan dolazi iz kinesko-vijetnamske porodice u Ho Ši Minu, nekadašnjem Sajgonu. Dugo je bio komercijalni motor vijetnamske ekonomije, datira još iz vremena kada je bio antikomunistička prijestolnica Južnog Vijetnama, sa velikom zajednicom etničkih Kineza. Počela je kao prodavac tezgi na pijaci, prodavajući kozmetiku sa svojom majkom, ali je počela da kupuje zemlju i imovinu nakon što je Komunistička partija započela period ekonomske reforme, poznat kao Doi Moi, 1986. Do 1990-ih imala je veliki portfelj hotelima i restoranima.
Iako je Vijetnam najpoznatiji izvan zemlje po svom brzorastućem proizvodnom sektoru, kao alternativnom lancu snabdijevanja Kini, većina bogatih Vijetnamaca zarađivala je razvijajući i špekulirajući imovinom. Sve zemljište je u zvaničnom državnom vlasništvu. Pristup tome često zavisi od ličnih odnosa sa državnim zvaničnicima. Korupcija je eskalirala kako je privreda rasla i postala endemska.
Do 2011. godine, Truong My Lan je bila poznata poslovna ličnost u Ho Ši Minu, i bilo joj je dozvoljeno da organizuje spajanje tri manje banke bez novca u veći entitet: Saigon Commercial Bank. Vijetnamski zakon zabranjuje svakom pojedincu da drži više od 5% dionica u bilo kojoj banci. Ali tužioci kažu da je preko stotina lažnih kompanija i ljudi koji su djelovali kao njeni punomoćnici, Truong My Lan zapravo posjedovala više od 90% Saigon Commerciala.
Optužili su je da je koristila tu moć da postavlja svoje ljude za menadžere, a potom im naredila da odobre stotine kredita mreži lažnih kompanija koje je kontrolisala. Izuzeti iznosi su zapanjujući. Njeni krediti činili su 93% svih kredita banke. Prema tužiocima, u periodu od tri godine od februara 2019., naredila je svom vozaču da iz banke podigne 108 biliona vijetnamskih donga, više od 4 milijarde dolara (2,3 milijarde funti) u gotovini, i pohrani ih u svom podrumu.
Toliko gotovine, čak i da je sve u novčanicama najvećeg apoena u Vijetnamu, bilo bi teško dvije tone. Optužena je i za velikodušno podmićivanje kako bi osigurala da njeni krediti nikada ne budu provjereni. Bivši glavni inspektor u centralnoj banci dobio je doživotnu kaznu zatvora zbog primanja mita od 5 miliona dolara.
Masa zvanično odobrenog publiciteta o slučaju kanalisala je gnjev javnosti zbog korupcije protiv Truong My Lan, čije je umorno, nenašminkano pojavljivanje na sudu bilo u oštroj suprotnosti sa glamuroznim fotografijama koje su ljudi vidjeli na njoj u prošlosti. Ali postavljaju se i pitanja zašto je tako dugo mogla da nastavi sa navodnom prevarom.
“Zbunjen sam,” kaže Le Hong Hiep koji vodi program vijetnamskih studija na ISEAS – Yusof Ishak institutu u Singapuru. „Zato što to nije bila tajna. Na tržištu je bilo dobro poznato da Truong My Lan i njena Van Thinh Phat grupa koriste SCB kao svoju kasicu prasicu za finansiranje masovne kupovine nekretnina na najboljim lokacijama.
“Bilo je očito da ona odnekud mora uzeti novac. Ali onda je to tako uobičajna praksa. SCB nije jedina banka koja se ovako koristi. Pa je možda Vlada izgubila iz vida jer ima toliko sličnih slučajeva u tržište.” David Brown vjeruje da su je štitile moćne ličnosti koje su decenijama dominirale biznisom i politikom u Ho Ši Minu. I on vidi veći faktor u igri u načinu na koji se vodi ovo suđenje: pokušaj da se ponovo potvrdi autoritet Komunističke partije nad slobodnom poslovnom kulturom na jugu.
„Ono što Nguyen Phu Trong i njegovi saveznici u stranci pokušavaju učiniti je da povrate kontrolu nad Sajgonom, ili barem da ga spriječe da izmiče.
“Sve do 2016. partija u Hanoju je prilično pustila ovu kinesko-vijetnamsku mafiju da upravlja mjestom. Ispuštali bi sve prave buke koje bi lokalni komunistički lideri trebali dizati, ali su u isto vrijeme muzeli grad za značajno smanjenje od novca koji se zarađivao tamo dole.”
Sa 79 godina, šef stranke Nguyen Phu Trong je klimavog zdravlja i gotovo sigurno će se morati povući na sljedećem kongresu Komunističke partije 2026. godine, kada će biti izabrani novi lideri.
Bio je jedan od generalnih sekretara s najdužim stažom i najupečatljivijim, vraćajući autoritet konzervativnog krila stranke na nivo kakav nije viđen od reformi 1980-ih. On očigledno ne želi da rizikuje da dozvoli dovoljno otvorenosti da potkopa partijsko držanje političke moći. Ali on je zarobljen u kontradikciji. Pod njegovim vodstvom stranka je postavila ambiciozan cilj da do 2045. postigne status bogate zemlje, sa ekonomijom zasnovanom na tehnologiji i znanju. To je ono što pokreće sve bliže partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.
Ipak, brži rast u Vijetnamu gotovo neizbježno znači i više korupcije. Borite se previše protiv korupcije i rizikujete da ugasite mnoge ekonomske aktivnosti. Već postoje pritužbe da je birokratija usporila, jer zvaničnici izbjegavaju odluke koje bi ih mogle umiješati u slučaj korupcije.
„To je paradoks“, kaže Le Hong Hiep. “Njihov model rasta se toliko dugo oslanjao na koruptivne prakse. Korupcija je bila mast koja je održavala rad mašinerije. Ako zaustave mast, stvari možda više neće raditi.”
