Službeni podaci Financijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kažu: prošle godine u Bosni i Hercegovini oprano je 19,4 milijuna maraka. I dalje: podnesene su prijave protiv 26 osoba i sedam tvrtki i dopunjene prijave protiv 12 osoba i tri tvrtke.
Na lošem glasu
Pranjem tolike količine novca proračuni u BiH oštećeni za više od devet milijuna maraka. Također su izdani i nalozi za privremenu obustavu financijskih transakcija preko računa šest građana i dva poduzeća u iznosu od 3,8 milijuna maraka.
Ukupna suma opranog novca, ona koja je otkrivena, u svakom slučaju dovela je BiH na loš glas u međunarodnim relacijama.
Svemu treba dodati i podatak koji je objavila organizacija Global Financial Integrity iz Washingtona da se godišnje u BiH opere i iz BiH ilegalno iznese oko milijardu maraka. Prema nalazima s kojima raspolaže ta organizacija, samo u razdoblju od 2001. do 2010. godine iz naše zemlje nezakonito je u takozvane porezne rajeve u svijetu prebačeno 836 milijuna dolara. Inače, ova organizacija provodi istraživanja u svim državama svijeta o nacionalnim i multilateralnim politikama i ugovorima s ciljem eliminiranja nelegalnih financijskih poslova kako bi se osigurao globalni razvoj i sigurnost. U izvješćima GFI-ja količina novca u svoj zoni je najvažniji parametar za ocjenu sposobnosti vlada da rade na ekonomskom razvoju svojih država.
Kriminalci koji su prljavim poslovima, a u najvećem broju slučajeva se radi o krijumčarenju i prodaji droge, došli do golemog novca čine sve da ga operu kako bi prikrili svoje bogatstvo, izbjegli procesuiranje, izbjegli plaćanje poreza, povećali profit i legalizirali poslovanje.
Sve donedavno uglavnom se prljavi novac legalizirao preko kupnje stanova i poslovnih prostora i ulaganjem u izgradnju novih objekata.
Međutim, kako kažu stručnjaci, posljednjih godinu – dvije kriminalci iz BiH su se uklopili u “svjetske trendove” pa je pranje novca i u našoj zemlji postalo puno softiciranije i dovedeno gotovo do savršenstva.
To znači da se koristi nekoliko novih metoda i načina. Jedan od njih je takozvani inoodliv – plaćanje s računa bh. tvrtki na ime povrata avansa u velikim iznosima i to iz kredita i pozajmica po ugovorima tvrtki koje pripadaju istoj grupaciji.
Lažne tvrtke
Sve je prisutniji i bezgotovinski priljev iz inozemstva s računa off-shore kompanija s tim da se isti dan kada novac legne izdaje nalog za transfer novca na treće kompanije. Također se kao način pranja novca koristi i podizanje kredita po jednoj osnovi, a onda se novac preusmjerava u druge namjere pri čemu vraćanje kredita nije u potpunosti dokumentirano.
Otkrivena je i još jedna nova metoda, a radi se o takozvanim visokorizičnim transakcijama – na račun državljanina BiH uplati se novac s računa neke od off-shore kompanija i on na šalter banke dođe u prisutnosti treće osobe podići novac.
Ubacivanje nelegalno stečenog novca u legalne tokove, ocjenjuju financijski stručnjaci, obeshrabruje ozbiljne inozemne investitore. S druge strane, to osigurava stvaranje opasnih središta moći kojima rukovode kriminalci i omogućava im preuzimanje političkih i ekonomskih poluga za kontrolu nad vlastima, od općinskih preko županijskih i entitetskih do državnih.
Posebno je uočljivo posljednjih godinu – dvije da se masovno registriraju, odnosno otvaraju male tvrtke, na stotine njih svakog mjeseca, i nakon kratkog vremena se zatvaraju. Smatra se, pokazuju to i neke istrage, da one uglavnom služe za servisiranje ilegalnih tokova novca.
Pranje novca najizravnije je povezano s korupcijom, organiziranim kriminalnom i financijskim prijevarama, a prema izvješću američkog State Departmenta za prošlu godinu, BiH je svrstana među države koje izazivaju posebnu zabrinutost.
