Od političara u Bosni i Hercegovini građani i privrednici nisu vidjeli neke koristi u prethodnim godinama. Naprotiv, svojim ponašanjem učinili su sve da u ovu zemlju uglavnom ulažu domaći privrednici, a strani investitori je sve više zaobilaze.
Političari i zvaničnici u BiH često znaju reći kako su domaći privrednici žilavi. I to je tačno. Samo onaj ko je žilav uspio je izdržati sve fiskalne i parafiskalne namete koje je vlast nametnula privredi u ovoj zemlji. No, kada je riječ o stranim investitorima, oni ne žele da budu žilavi, žele da posluju u sigurnom ambijentu.
Kapital traži stabilnost
O tome kako je u prošloj godini zabilježen pad stranih investicija Buka je i ranije pisala, ali nemarne političare treba redovno podsjećati na njihovo katastrofalno djelovanje i na posljedice koje ostavljaju za sobom.
Oni koji žele investirati u BiH uglavnom se žale na dugotrajne procedure za pokretanje biznisa, otvaranje firmi, na dugotrajne procedure pred sudovima, na procedure kada je u pitanju naplata potraživanja.
Ipak, ekonomski stručnjaci smatraju da je ponašanje političara u BiH glavni razlog zbog kojeg strani investitori zaobilaze našu zemlju.
“Najveći razlog zbog čega padaju strane investicije i zbog čega ih nema je politička situacija i nestabilnost koja uvijek prijeti da eskalira. U takvim uslovima neće niko da investira. Kada pogledate velike investicione fondove, one fondove koji imaju vrijednost veću od našeg bruto domaćeg proizvoda čitave države, i kada procjenjuju zemlje postoji nekih deset faktora. Mi smo u svakom u minusu, a jedina stvar koja nam je pozitivna je stabilnost valute. A kada nas procjenjuju kreditori, a strani investitor obično gleda i kakav nam je kreditni rejting zemlje, mi nismo u onom kreditnom rejtingu “smeće” samo zbog dvije stvari, a to je ponovo stabilnost valute i stabilnost prihoda od indirektnog oporezivanja”, objašnjava za Buku ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Ona ističe da su i one strane investicije koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu uglavnom u bankarskom sektoru.
“Uglavnom se tiču nečega što možete brzo unovčiti i iznijeti iz zemlje, a jako malo njih se odlučuje da uloži u proizvodnju zbog svih ovih navedenih faktora. Nije lako unovčiti proizvodnju, ne možete fabriku staviti pod mišku i iznijeti vani. Dakle, glavni razlog što nema stranih direktnih investicija jeste politička situacija, retorika koja se čuje, što nikada ne znate šta će se desiti, a kapital traži stabilnost, kako političku tako i poresku. Da zna šta da očekuje, a ne da neko eksperimentiše, kako kome padne napamet”, govori naša sagovornica.
Željko Šain, dugogodišnji profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za Buku je prokomentarisao činjenicu da je u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen pad stranih investicija za 26 posto u odnosu na isti period 2021. godine.
“Isključivo su u pitanju politički razlozi. Bila je to izborna godina, pa se nije znalo kako će proći izbori. Od političke situacije, odnosno od onoga ko dolazi, a ne zna se ko dolazi, jednostavno postoji jedan oprez gdje ulagati. A do tada smo već svakako nakupili dovoljno negativnih poena u smislu političke stabilnosti i nesigurnosti ulaganja. To je sve rezultiralo da se manje direktno ulaže u Bosnu i Hercegovinu”, ističe profesor Šain.
Prema njegovim riječima, ne može se zanemariti ni opća situacija u svijetu.
“Situacija koja je vezana za sukob u Ukrajini, embargo prema Rusiji, trgovinski rat Amerika-Kina, inflacija. Dakle, poremećeni robno-novčani tokovi. Sve je to doprinijelo da to bude tako, ali glavni razlog je izborna godina. Kada je riječ o dugotrajnim procesima pred sudovima, i sporim institucijama, to je samo, što bi mi u Bosni rekli, biber po pilavu. I takav rad institucija je odraz političkog stanja u zemlji. Birokratizacija, pa dijelom i koruptivne radnje odbijaju direktne strane investicije”, riječi su profesora Šaina.
Šta su uradila predstavništva?
Cenić se pita i šta radi Agencija za promociju stranih investicija.
“Ja bih strašno voljela da znam šta radi FIPA. Nemojte zaboraviti da mi imamo i nekakvu diplomatsku mrežu, koja nikad ništa nije uradila. A da ne govorim šta su uradila predstavništva, a koja finansira Republika Srpska. Da li su ikada išta, ali išta donijeli? Koje smo mi to koristi imali? Za lobiranje su se dale pare, a pokazalo se da se lobiralo samo za jednog čovjeka, i nizašta više. O stranim direktnim investicijama niko i ne govori. Ja volim i domaće investicije, pare su pare, nije važno odakle dolaze. Međutim, zašto ljudi preferiraju strane investicije? Prvo, zato što taj novac dolazi iz vana i ima ga više u opticaju kod nas, a onda i zato što dođe do prenosa tehnologije”, naglašava Cenić.
Ona konstatuje kako je tehnologija za nas ključna s obzirom da ne ulažemo ništa u istraživanje i razvoj.
“Apsolutno ništa ne ulažemo. To više nije ni na nivou statističke greške. Samo kad čovjek pomisli koliko se potrošilo novca u te ambasade, predstavništva, a apsolutno ništa se nije uradilo. Kao što vidite, i dalje je ista retorika. Mi imamo Agenciju za promociju stranih investicija, ali čovjek kad pročita naslovnice naših novina i portala sve mu bude jasno. I pogledajte sada kakve mi štete imamo od kojekakvih Serdarova i čega sve ne. To je oblast u kojoj svako radi šta mu padne napamet, a ustvari, niko ništa korisno nije uradio”, zaključuje Cenić.
