Nezaposlenost, siromaštvo, odlazak radne snage, izostanak stranih ulaganja te problem sa sve većim uvozom strane robe, doveo je do togada je ekonomija u Bosni i Hercegovini u sve težem stanju. I dok nas vlast uvjerava da u Bosni i Hercegovini vlada ekonomsko blagostanje i odlična poslovna klima, ipak podaci koje smo dobili pokazali su surovu realnost u kojoj žive građani Bosne i Hercegovine.
I dok građani jedva sastavljaju kraj s krajem zbog silnih poskupljenja, ali i malih plata, vlast optimistično uvjerava da nam ekonomska situacija u državi nikad nije bila bolja, a poslovni ambijent nikad povoljniji. Kako u Federacij,i tako su se pohvalili i u Republici Srpskoj tvrdeći da je ovaj bh. entitet ostvario rast industrijske proizvodnje, najveći u okruženju.
DARKO MILUNOVIĆ, direktor Republičkog zavoda za statistiku
“Izvoz je u 2021. godini u apsolutnom iznosu bio viši za 1,35 milijardi u odnosu na 2020. godinu, a u odnosu na 2019. viši za čak 818 miliona KM”, rekao je Milunović.
FADIL NOVALIĆ, premijer Federacije BiH
“Realno, ekonomija Federacije BiH nikada nije proizvela ovoliko roba i usluga, a budžet Federacije, kantona i općina realno nikada nisu imali ovakve prihode”, kazao je Novalić.
No razloga za optimizam čini se da nema, jer podaci Svjetske banke pokazuju potpuno drugačiju sliku ekonomije u BiH. Kako je iz ove finansijske institucije navedeno, Bosna i Hercegovina mora se fokusirati, prije svega na otvaranje radnih mjesta te povećanje stope učešća na tržištu rada. Navode i da političke tenzije u državi negativno utječu i na direktna strana ulaganja.
„Ekonomski rast u BiH u ovoj godini biće usporen u odnosu na prethodnu, i to na oko tri odsto, zbog manjeg rasta izvoza, ali i produženog uticaja pandemije i neuspjeha na prevazilaženju političkih tenzija u zemlji”, navode iz Svjetske banke.
Privid koji nam daju pozitivni pokazatelji, kao naprimjer povećanje izvoza i uvoza, ne opravdava činjenicu da je ekonomska situacija, prema riječima ekonomista, jako loša, kao i da mnogi drugi problemi opterećuju privredu Bosne i Hercegovine, poput odlaska radne snage, poskupljenja energenata, hrane te repromaterijala, a dodatni problem za bh. ekonomiju predstavlja i sve veći uvoz strane robe.
MOMČILO KOMLJENOVIĆ, direktor Sektora za makroekonomiju STK BiH
“Trgovački laci diktiraju cijene sa stranom robom. Sve se manje kupuju domaći proizvodi koji su kvalitetniji, što ugrožaaju naše domaće proizvođače. Podatak govori da oko 90 posto dnevno što se pojede u Bosni i Hercegovini uglavnom je iz uvoza”, objašnjava Komljenović.
IGOR GAVRAN, ekonomista
“Kada je riječ o ekonomiji situacija je jako loša, nemamo ekonomskih reformi, politička nestabilnost ima svakako negativan uticaj i na ekonomiju. Stvarnost na terenu i perspektiva koju vidimo puno je bliža bliža procjenama međunarodnih institucija nego tome što domaće vlasti pokušavaju prodati pohvačlu za svoj nerad”, ističe Gavran.
Još jedan poseban problem na kojeg upozoravaju iz Svjetske banke jeste i taj da je nezaposlenost mladih porasla na 37,7 posto u prošloj godini, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih u Bosni i Hercegovini. A reakcije nadležnih u Bosni i Hercegovini na ovaj problem odavno nema.
