Na deset državnih i oko 40 privatnih univerziteta u BiH studira oko 117.000 studenata. Ipak, u visokom obrazovanju nema jedinstvene upisne politike niti kvalitetnog planiranja.
Da li takvo obrazovanje može graditi BiH?
Analitičari podsjećaju da je, uprkos provedenim reformama, sve više upitan kvalitet visokog obrazovanja. Sporan je i kvantitet, odnosno produkcija takvih stručnjaka koji ne mogu pomoći odavno posrnuloj privredi i tranzicionom društvu, piše Deutsche Welle.
Profesor dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pita se čemu služi ovakav sistem obrazovanja?
Kaže da državni univerziteti još uvijek predstavljaju jednu respektabilnu grupu visokoškolskih ustanova. Brojniju, dramatičniju i življu grupu predstavljaju privatni univerziteti koji djeluju tržišno, ali bez potrebnog kvaliteta.
“Bojim se da je poplava univerziteta na teritoriji Bosne i Hercegovine ustvari samo jedan tržišni proces. Iza toga ne postoji nikakvo pokriće u smislu znanja, stručne kompetencije da se sutra preuzmu određene društvene funkcije ili da se unutar privrede dobiju kvalitetni stručnjaci koji će ići dalje u razvoj društva ili u neke internacionalne integracijske poslovne procese.”
Visoko obrazovanje oslikava stanje u državi
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović tvrdi da stanje u visokom školstvu najbolje oslikava stanje u državi.
Haos, korupcija i kriminal, tvrdi on, vladaju uglavnom na privatnim univerzitetima.
”Tu se fabrikuju i štancaju fakultetske diplome koje zaista nemaju nikakve veze sa stvarnim radom, učenjem i sposobnostima i koje su, jednostavno, plod ozakonjenog kriminala.
U suštini, ti ljudi dobro ne znaju ni azbuku ni abecedu. Ne znaju dobro ni čitati ni govoriti ni misliti, a kamo li raditi neki posao za koji oni, navodno, imaju neku fakultetsku diplomu.”
Todorović dodaje da takvi ljudi dolaze na ključna mjesta putem korupcije i uz pomoć politike, potiskujući zaista obrazovane i sposobne kadrove.
“Bosna i Hercegovina bi morala pod hitno da napravi zaista vrlo ozbiljnu reformu visokog obrazovanja gdje bi se ispoštovali neki standardi”, rekao je još Todorović.
Pogubno za budućnost
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da će se sve negativne posljedice ovakvog sistema obrazovanja osjetiti tek u budućnosti. Nakon pljačkaške privatizacije, ističe on, produkcija neadekvatnih akademskih zvanja otjerat će zaista obrazovane i stručne.
“Jer, ovdje prioritet imaju oni koji su pripadnici ili simpatizeri određenih političkih stranaka. Posljedice ćemo osjetiti za deset do petnaest godina, ali tada će biti kasno,” upozorava Šehić i dodaje da upisna politika u obrazovanju ne služi razvoju Bosne i Hercegovine.
“Upisna politika je ’kako doći do novca’. Kada nemoral postaje sastavni dio života, kada cilj do kojeg želite da dođete opravdava sva sredstva, onda imate ovakvu situaciju kao što je u Bosni i Hercegovini”, rekao je još Šehić.
(VisokoIN)
