Širom Kanade, poljoprivredne kulture u staklenicima zamijenila je marihuana – kao proizvod koji je mnogo unosniji. U kanadskoj saveznoj državi Britanska Kolumbija sve više je staklenika sa marihuanom iz kojih su izbačeni paradajz i paprika.
Desetine hiljada stabljika kanabisa i radnici koji ih presađuju, zalijevaju, šišaju i pakuju sve su češća slika u Kanadi, koja je ozakonila upotrebu kanabisa u “rekreativne svrhe”.
Stručnjaci smatraju da ove visoko sofisticirane operacije uzgoja predstavljaju budućnost u proizvodnji marihuane i nadaju se da će zbog toga cijene toliko pasti da će marihuana postati neisplativa švercerima, navodi USA Today.
Kanada je 17. oktobra postala druga zemlja koja je legalizovala marihuanu.
Sistem zahtijeva da kanabis bude uzgajan u zatvorenom prostoru od licenciranog proizvođača.
Firma Emerald Health Therapeutics, zajedno sa dugogodišnjim partnerom Village Farms, pokrenuo je zajedničku kompaniju na 100.000 metara kvadratnih sa staklenicima, koji godišnje mogu da proizvedu 82 tone marihuane.
Odluku o legalizaciji i regulisanju slobodne prodaje marihuane pomno prate vlade i investitori širom svijeta, jer smatraju da bi primjer Kanade mogao podstaći i ostale zemlje da legalizuju marihuanu.
U SAD, u saveznim državama u kojima je legalizovana, marihuana se prodaje po cijeni od oko 600 dolara za pola kilograma, što znači da je višestruko isplativija od salate ili badema, kod kojih se zarada po jednoj stabljiki obično mjeri u dijelovima centa.
Stručnjaci i zakonodavci tvrde da bi pad cijene legalne marihuane, odnosno uzgoj na farmama sa visokim prinosima pomogao suzbijanju narko-kartela i švercera.
Maloprodajne cijene već su pale zbog povećane konkurencije. U američkoj saveznoj državi Kolorado cijena je pala za 40 posto od januara 2014. godine, sa sedam dolara za gram na 4,19 dolara, prenosi Srna.
Zbog sve većeg broja saveznih država u kojima je marihuana legalna uzgajivači se osjećaju sigurnije i prilagođavaju svoju proizvodnju.
Legalni i ilegalni uzgajivači prošle godine su na uzgoj marihuane potrošili 4,1 milion megavat-časova električne energije, otprilike kompletnu godišnju proizvodnju hidrocentrale na Huverovoj brani.
Troškovi struje čine 20 posto ukupnih troškova kada je riječ o uzgoju u zatvorenim prostorima, a samo osam posto kad se marihuana uzgaja na otvorenom.
