Svako isticanje kandidature za bilo koji organ vlasti ili njen nivo ima svoj legitimitet, odnosno trebao bi ga imati, ako slijedimo evropske izborne standarde i principe, tako da je isticanje kandidature Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Hrvatskog naroda legitiman čin, kazao je dr. Slaven Kovačević komentirajući kandidaturu Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.
“Što se tiče opravdanja koje je gospodin Komšić naveo, mislim da se radi o reakciji iza koje stoji potreba za potvrđivanjem europskih vrijednosti u BiH i to na taj način da se sa etno-političkog sistema razmišljanja radi euro-atlantskih integracija i obaveza koje ovu zemlju u tom pogledu očekuju, pređa na sistem garantiranja svih građanskih prava, pa između ostalog i pravo na političko kandidiranje za bilo koji organ vlasti. Naravno, ostaje gorčina što takvu priliku nemaju građani Bosne i Hercegovine koji se deklariraju kao Ostali (iako ne volim ovaj termin koristiti, jer je degradirajući) ili što je isto tako nemaju oni koji sebe smatraju građanima BiH bez ikakvog etničkog prefiksa”, dodao je Kovačević
Naglasio je da termin »legitimnog predstavljanja naroda« ne postoji nigdje u političkoj teoriji ili praksi, jer se radi o izrazito diskriminirajučoj ideji, koja se nastoji ugraditi u Izborni zakon BiH na način da se time realiziraju partikularni interesi samo jedne političke stranke i njenih satelita, a da se pri tome zanemare osnovna demokratska načela iz europske pravne stečevine koja govore o jednakim pravima svih građana.
“Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ treba da radi u korist svih građana ove zemlje, a ne u korist naroda ili entiteta. To je jednostavno tako. Nastojanje da takav princip bude zamijenjen nepostojećom formom »legitimnog predstavljanja naroda« predstavlja ništa drugo nego napore da se društvo-politički princip u BiH uredi na temeljima konsocijacijske demokracije, koja je napuštena u Europi odavno, koliko se sjećam zadnja zemlja koja ga ja napustila bila je Holandija 1960-tih godina. Zabranjivanje kandidiranja gospodinu Komšiću ili bilo kojem drugom građaninu ove zemlje bio bi klasičan izraz diskriminacije. Podsjetiću još jednom na zaključke Vijeća Europe unije (Brussels, ne Strassbourg) od 16. oktobra 2017. godine, kao političkog organa koji utvrđuje sve politike i prioritete EU, koji nedvosmisleno kažu da BiH kao država mora garantirati sva građanska prava i eliminirati svaki oblik diskriminacije, dok se vlasti BiH pozivaju da ne donose zakone ili čine poteze kojima se otežava provođenje sve 4 (četiri) presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku”, rekao je Kovačević
Komšićev eventualni izbor za člana Predsjedništva BiH, dodake Kovačević, bio bi u skladu sa europskim vrijednostima, ne bi bio u suprotnosti sa europskim izbornim principima i standardima, dok je zapravo prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona BiH, kao i njihovo političkog djelovanje koje potiče diskriminaciju, u potpunoj suprotnosti sa temeljnim europskim vrijednostima i nije u skladu sa zaključcima Vijeća Europske unije.
“Jednakopravnost ne može biti primijenjena na kolektivitete, ona se u cijelom modernom svijetu primijenjuje isključivo na individualnom nivou građana jedne zemlje, tako da bi bilo jako pametno da se tim vrijednostima okrene i Bosna i Hercegovina, na način da njene političke elite napokon počnu primjenjivati te standarde, a ne neke srednjovjekovne ideje, feudalnog tipa”, dodao je.
