Kantonalna bolnica Zenica prva je zdravstvena ustanova u BiH koja je prihvatila i implementirala program za automatsko kreiranje i javno objavljivanje liste čekanja pacijenata. Ovo je jedan od rezultata dvogodišnjeg projekta „Izliječimo zdravstvo“ u koji je uključena velika koalicija nevladinih organizacija a koji su, uz finansijsku podršku EU, implementirali Transparency International i Centri civilnih inicijativa. No, za ozbiljnije rješavanje problema koji je BiH pozicionirao na neslavno treće mjesto po korupciji u Evropi, potrebna su sistemska rješenja, antikoruptivni propisi i mjere koji na nivou države izostaju.
Kratka anketa na zeničkim ulicama potvrđuje opće mišljenje da je korupcija sveprisutna pojava na koju je poseobno neotporno zdravstvo.
“Nema para nema ni doktora. Ima korupcije na sve strane, a kod doktora da ne pričam.”
“Nećeš doći nikad na red ako ne intervenišeš, ako ne dadneš nekome pare da te preporuči. Čovjek obični, penzioner ako nema para može umrijeti na ulici.”
Iz ugla pacijenata to je korupcija, upućeni će reći, jeste, ali u nekoj uvjetno rečeno „blagoj“ formi. Ona velika korupcija u zdravstvu povezuje se najčešće sa javnim nabavkama, čemu smo svjedočili i u pandemijskom vremenu, koje su obilježile tri velike afere.
“To je afera „Respiratori“, gdje je prvooptuženi premijer Federacije, imamo aferu u Institutu za javno zdravlje RS za nabavku medicinske opreme i imamo aferu „Kiseonik“”, navodi Emsad Dizdarević, projekt menadžer Transparency International BiH.
Odgovor na pitanje kako liječiti zdravstvo od korupcije je u sistemskim rješenjima, antikoruptivnim propisima i mjerama, poručuju iz koalicije NVO okupljenih u projektu koji implementiraju Transparency International i Centri civilnih inicijativa.
“Jedan od koraka kako da krenemo u rješavanje tog problema jeste da krenemo sa kreiranjem zakonodavnog okvira, odnosno okvira koji će smanjiti mogućnost takvih oblika, ali ono što svakako je na svim institucijama u BiH da interno, unutar svoje kuće regulištu stvari”, dodaje Dizdarević.
Dok se o velikim aferama u zdravstvu uveliko piše i govori, građanima su u prvom planu vlastite potrebe, među kojima i mjesto na listama čekanja za zdravstvenu uslugu, koje se, uvriježeno je mišljenje, može „kupiti“.
“Kad sam platila odmah sam sutradan pregledana, a da nisam platila trebala sam čekati dva mjeseca.”
Upravo su zbog ovakve percepcije ali i činjenice da i pacijenti i zdravstveni radnici mogu posegnuti za koruptivnim radnjma, u Kantonalnoj bolnici Zenica, prihvatajući suradnji sa nevladinim sektorom u projektu „Izliječimo zdravstvo“ instalirali softver za automatske prijave na liste čekanja. Prva je ovo ustanova u BiH u kojoj se na ovaj način kreiraju liste čekanja .
“Reakcija pacijenata je bila pozitivna, to im je bilo nešto novo posebno kad vide da je taj sistem uređen, da dobiju SMS poruku, dobiju obavještenje i mi smo dodatno pokušali da smanjimo, da olakšamo samo upisivanje na listu. Sad iznalaizmo mogućnost i da se pošalje elektronski dokumentacija što bi značajno bilo olakšanje za pacijenta2, ističe pomoćnik direktora KB Zenica za medicinske poslove dr. Kasim Spahić.
Konkretan je to doprinos preveniranju korupcije, smatraju u nevladinom sektoru, ističući da je u okviru ovog projekta u koji je uključeno 15 javnih zdravstvenih ustanova, do sada urađeno 15 pravilnika i internih akata, te da je usvajanje za još 30 u proceduri. No, ključni problem i dalje ostaje nepostojanje propisa koji bi pacijetnima u BiH garantirao ista prava. Federacija, naime, ima Zakon o pravima pacijenata, dok je u Republici Srpskoj taj zakon u formi nacrta, na inicijativu nevladinog sektora, tek upućen u skupštinsku proceduru.
