Obilne kiše i niske temperature koje su krajem marta pogodile područje Bijeljine uništile su rane sorte trešanja, a šteta se već sada procjenjuje na više od 50 posto, kaže voćar Čedo Radovanović iz Velike Obarske.
Na njegovom imanju, gdje su se prethodnih godina grane savijale pod težinom plodova, ove sezone tek poneka trešnja. Poseban udar doživjele su sorte koje su cvjetale tokom posljednjih deset dana marta, kada su kiša i hladno vrijeme spriječili pčele da izvrše oprašivanje. Rezultat: čak 90 posto stabala ostalo je bez roda.
“Sorte koje su kasnije cvjetale 5–7 dana imaće roda. Kada se sve sabere, više od 50 odsto je štete na trešnjama zbog kiše i hladnog vremenskog perioda. Dal’ nam je to za utjehu ili neki izgovor, kompletan ovaj dio Evrope koji se našao pod hladnim talasom ostao je bez trešnje u prvoj polovini berbe za ovu godinu,” kaže Radovanović za InfoBijeljina.
Pored slabog prinosa, plodovi su i oštećeni, što dodatno otežava odluku da li ih ostaviti na granama ili ipak ubrati.
“Ako ostavimo na grani, navlačimo štetočine i bolesti. Ako ih oberemo, beremo da platimo radnike taj dan bez ikakve zarade. Svjedoci smo da se priča o visokoj cijeni trešanja, ali nema novca u tim trešnjama, nema zarade – samo da se plati rad da se smakne sa grane da se ne bi pravila šteta za narednu godinu. Prošle godine u ovo vrijeme smo imali berbu u jeku. Jedno stablo može da da i desetak kilograma trešnje, a sada ima 100–200 grama,” priča Čedo, koji pod ranom trešnjom ima pola hektara.
Na kasnijim sortama, kojih ima na oko 500–600 stabala, nada se barem prosječnom prinosu, koji će u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika u narednim danima. Berba bi trebalo da počne za 5–6 dana. Ipak, jedna dobra vijest – nije morao povećavati broj tretmana, jer je na vrijeme krenuo sa zaštitom.
